brojevi

 

Stručno

Američki sistem

Chuquetov sistem

Modifikovani Chuquet

101

Ten

Ten

Ten

102

Hundred

Hundred

Hundred

103

Thousand

Thousand

Thousand

106

Million

Million

Million

109

Billion

Thousand million

Milliard

1012

Trillion

Billion

Billion

1015

Quadrillion

Thousand billion

Billiard

1018

Quintillion

Trillion

Trillion

1021

Sextillion

Thousand trillion

Trilliard

1024

Septillion

Quadrillion

Quadrillion

1027

Octillion

Thousand quadrillion

Quadrilliard

1030

Nonillion

Quintillion

Quintillion

1033

Decillion

Thousand quintillion

Quintilliard

1036

Undecillion

Sextillion

Sextillion

1039

Duodecillion

Thousand sextillion

Sextilliard

1042

Tredecillion

Septillion

Septillion

1045

Quattuordecillion

Thousand septillion

Septilliard

1048

Quindecillion

Octillion

Octillion

1051

Sexdecillion

Thousand octillion

Octilliard

1054

Septendecillion

Nonillion

Nonillion

1057

Octodecillion

Thousand nonillion

Nonilliard

1060

Novemdecillion

Decillion

Decillion

1063

Vigintillion

Thousand decillion

Decilliard

1066

Unvigintillion

Undecillion

Undecillion

1069

Duovigintillion

Thousand undecillion

Undecilliard

1072

Trevigintillion

Duodecillion

Duodecillion

1075

Quattuorvigintillion

Thousand duodecillion

Duodecilliard

1078

Quinvigintillion

Tredecillion

Tredecillion

1081

Sexvigintillion

Thousand tredecillion

Tredecilliard

1084

Septenvigintillion

Quattuordecillion

Quattuordecillion

1087

Octovigintillion

Thousand quattuordecillion

Quattuordecilliard

1090

Novemvigintillion

Quindecillion

Quindecillion

1093

Trigintillon

Thousand quindecillion

Quindecilliard

1096

Untrigintillon

Sexdecillion

Sexdecillion

1099

Duotrigintillon

Thousand sexdecillion

Sexdecilliard

10100

Googol

Googol

Googol

10102

Tretrigintillon

Septendecillion

Septendecillion

10105

Quattuortrigintillion

Thousand septendecillion

Septendecilliard

10108

Quintrigintillon

Octodecillion

Octodecillion

10111

Sextrigintillon

Thousand ctodecillion

Octodecilliard

10114

Septentrigintillion

Novemdecillion

Novemdecillion

10117

Octotrigintillon

Thousand novemdecillion

Novemdecilliard

10120

Novemtrigintillon

Vigintillion

Vigintillion

10123

Quadragintillion

Thousand vigintillion

Vigintilliard

10126

Unquadragintillion

Unvigintillion

Unvigintillion

10129

Duoquadragintillion

Thousand unvigintillion

Unvigintilliard

10132

Trequadragintillon

Duovigintillion

Duovigintillion

10135

Quattuorquadragintillion

Thousand duovigintillion

Duovigintilliard

10138

Quinquadragintillion

Trevigintillion

Trevigintillion

10141

Sexquadragintillion

Thousand trevigintillion

Trevigintilliard

10144

Septenquadragintillion

Quattuorvigintillion

Quattuorvigintillion

10147

Octoquadragintillion

Thousand quattuorvigintillion

Quattuorvigintilliard

10150

Novemquadragintillion

Quinvigintillion

Quinvigintillion

10153

Quinquagintillion

Thousand quinvigintillion

Quinvigintilliard

10156

Unquinquagintillion

Sexvigintillion

Sexvigintillion

10159

Duoquinquagintillion

Thousand sexvigintillion

Sexvigintilliard

10162

Trequinquagintillion

Septenvigintillion

Septenvigintillion

10165

Quattuorquinquagintillion

Thousand septenvigintillion

Septenvigintilliard

10168

Quinquinquagintillion

Octovigintillion

Octovigintillion

10171

Sexquinquagintillion

Thousand octovigintillion

Octovigintilliard

10174

Septenquinquagintillion

Novemvigintillion

Novemvigintillion

10177

Octoquinquagintillion

Thousand novemvigintillion

Novemvigintilliard

10180

Novemquinquagintillion

Trigintillion

Trigintillion

1010 100

Googolplex

Googolplex

Googolplex

(Linkovi u tabeli vode na odgovarajući podatak u enciklopediji Wikipedia)

U većini zemalja engleskog govornog i kulturnog područja, jedan bilion predstavlja broj 1.000.000.000 ili 109 ili rečima, jednu hiljadu miliona.

U ostalim zemljama reč bilion uglavnom označava 1.000.000.000.000 ili 1012 ili jedan milion miliona. U tim zemljama broj 109 se naziva milijarda.

Reč bilion je poreklom iz XVII veka i potiče iz francuskog jezika, gde je prefiks bi– značio "dvaput, a nastavak –ilion označavao "milion" i trebalo je da označava milion miliona. Isto tako, trilion je trebalo da znači milion miliona miliona itd.

Godine 1484. francuski fizičar i matematičar Nicolas Chuquet (1445–1488) je napisao delo "Triparty en la Science de nombres", u kome je dao svoj sistem imenovanja velikih brojeva koji se bazira na latinskom numeričkom prefiksu i sufiksu –ilion, koji je označavao 106.

"(prefiks)ilion" = 1.000.000(prefiks) = 10(6xprefiks)

U svojoj knjizi on nas podučava: "… da broj hiljadu hiljada treba nazivati milionom, hiljadu miliona bilionom, pa onda ide trilion, kvadrilion … oktilion, nonilion … i tako dalje, dokle god želimo."

U sedamnaestom veku proširile su se izmene Chuquetovog sistema imenovanja brojeva u kojima je prefiks počeo da označava potenciju osnove 1.000 (1.000 = 103 = 1E+03) i mada je reč "milion" vekovoma korišćena da označi "hiljadu hiljada" novi sistem je koristio potencije broja 1.000. Novi sistem se pokazao kao mnogo komotniji za upotrebu, mada mu je nedostajala jednostavnost starog Chuquetovog sistema. Uskoro su ga prihvatili Francuzi i proširili ga po Severnoj Americi, gde je postao poznat kao Američki sistem.

"(prefiks)ilion" = 1.000 x 1.000(prefiks) = 1.000(1+prefiks) = 10(3 x (1+frefiks))

U dvadesetom veku su i Englezi rešili da reorganizuju Chuquetov sistem i učine ga još podesnijim.Modifikovani Chuquetov sistem, u kome je uzeto da sufiks –"illiard" označi brojeve hiljadu puta veće od broja sa sufiksom "–illion", postigao je samo ograničen uspeh.

"(prefiks)ilion" = 1.000.000(prefiks) [x 1.000] = 10((6 x prefiks)[+3])

Tako se dogodilo da u engleskom govornom području sada imamo tri načina imenovanja velikih brojeva: Chuquetov sistem, Američki sistem i Modifikovani Chuquetov sistem. Konfuzija se povećala kada su 1948. godine Francuzi zvanično odlučili da se vrate starom, Chuqvetovom sistemu, a pravoj zbrci u sistemima izazvali su Englezi 1974. godine, kada je vlada objavila da se nezvanično priključuje, a kom' bi drugom, nego Američkom sistemu.

Zbilja, zbilja veliki brojevi

Veliki brojeviBROJEVI: Elementi, od najnovijeg do najskupljeg

BROJEVI: od okeana do generatora kiseonika

BROJEVI: Nepoznati, od DNK do moždanih ćelija

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 14 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...