Nemoguće je ne pomisliti na jaje kada se baci pogled na Saturnov mesec Metonu, fotografisan tokom nedavnog proletanja sonde „Cassini“ iznad njega. Relativno glatka površina samo pojačava efekat.

saturnovmesec

Uopšteno, mali meseci kao što je i Metona (S/2004 S1) nisu uvek okrugli poput svoje velike braće. Njihove male dimenzije pokazuju nam kako nedostatak dovoljno snaže gravitacije sprečava formiranje okruglih objekata. Naučnici smatraju da njegov izduženi oblik možda krije tajnu njegovog nastanka.

Svetliji vrh prikazuje stranu satelita kojom je trenutno okrenut na svojoj putanji oko planete. Severni pol Metone okrenut je na gore. Fotografiju je načinila Nasina sonda „Cassini“ u vidljivom spektru 20. maja 2012. godine. Udaljenost do Metone u tom trenutku je iznosila oko 4.000 kilometara, a ugao Sunce, Metona–sonda, ili faza, iznosila je 63 stepena. Rezolucija originalne forografije je iznosila 27 metara po pikselu. Slika je uveličana 2 puta. U maju je najmanja visina iznad Metone bila ispod 2.000 km. To je predstavljalo prvu od dve poseta ovom malom satelitu (srednji prečnik 1,6 ± 0,6 km) bez vidljivih kratera. Od središta planete udaljen je 194.440 km.

Metona takođe nosi oznaku i Saturn XXXII. Otkrila ga je CICLOPS gupa početkom veka, a ime je dobio 21. januara 2005. godine. Metona je po grčkoj mitologiji bila jedna od 7 lepih ćerki jednog od tračkih džinova, onog za koga kažu da se rodio u kompletnom oklopu i sa kopljem u rici. Još dve njegove ćerke su pozajmile svoja imena Saturnovim mesecima: Palena i Antija.

Misija „Cassini–Huygens“ predstavlja kooperativni projekat Nase, Evropske kosmičke agencije ESA i Talijanske agencije. Kalifornijska Laboratorija za mlazni pogon JPL bavi se rukovođenjem misije. „Cassini“ ima na raspolaganju dve kamere, koje je konstruisao, proizveo i sastavio JPL. Imaging tim se nalazi u Kosmičkom naučnom institutu u Koloradu.

fotoploca

Fotografska ploča na osnovu koje je Metona otkrivena 1. juna 2004. Methone_(frame_15).jpg

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 3 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 3 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 3 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 14 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 19 sati ranije

Foto...