To nam, naravno, jasno pokazuju brojčani podaci: prečnik Meseca (3500 km), površina, obim itd. Ali brojevi, preko potrebni u proračunima, nemoćni su da daju vizualni prikaz veličine koja je potrebna našoj mašti. Zato bi bilo korisno upotrebiti određena poređenja.

Uporedimo Mesečevo kopno (uostalom, čitav Mesec je jedan kontinuirani kontinent) s kontinentima Zemljine kugle. To će nam reći više od apstraktne izjave da je ukupna površina Mesečeve kugle 14 puta manja od Zemljine površine. Što se tiče broja kvadratnih kilometara, površina našeg satelita tek je nešto manja od površine Amerike. A onaj deo Meseca koji je okrenut prema Zemlji i dostupan našem promatranju, gotovo je potpuno jednak površini Južne Amerike.

1

Veličina Meseca u poređenju sa površinom Evrope (ne treba međutim zaključiti da je površina Mesečeve lopte nanja od površine Evrope).

Za ilustraciju veličine lunarnih 'mora' u poređenju sa Zemljinim, konture Crnog i Kaspijskog mora su date na Mesečevoj karti u istoj razmeri. Odmah je vidljivo da Mesečeva 'mora' nisu osobito velika, iako zauzimaju primetan deo diska. Primjerice, More vedrine (Mare Serenitatis, 170.000 km2) približno je 2 ½ puta manje od Kaspijskog mora.

Ali među prstenastim planinama Meseca postoje pravi divovi koji nisu na Zemlji. Naprimer, kružni bedem planina basena Grimaldi pokriva površinu veću od površine Bajkalskog jezera. Unutar ovog lanca bi mogla da se u potpunosti smestiti mala država, naprimer Belgija ili Švajcarska.

2

Vrlo zanimljiva i poučna priča bi mogla da se nastavi i dalje. Recimo, Mesec ima samo dvaput veću površinu od Rusije! odn. 4,8 put je veći od SAD. Sledi fantastična mapa webcomic umetnika i Nasinog programera R. Munroe koja pokazuje relativne površine svih kamenitih planeta i meseci u solarnom sistemu. Vidi se, npr. da su Jupiterov mesec Ganimed i Saturnov Titan oba pojedinačno veći od Merkura. Takođe se vidi i da je Jupiterova Evropa veća od naše Evrope, te da ima površinu kao recimo Afrika, dok je Saturnov mali mesec Enčelad malo veći od Japana.

3

4

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 17 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 4 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...