POSLEDNJI KORAK JWST:
istorija najsloženijeg kosmičkog teleskopa kojeg je smislio čovek

Malo je objekata na svetu koji koštaju deset milijardi dolara. A jedan od njih je kosmički teleskop 'James Webb' (JWST), dragulj u kruni Nasinog sektora za astronomiju. 'James Webb' je najskuplji i najsloženiji astronomski instrument koji je čovek ikada konstruisao.


<< 1 Ι 2 Ι 3 Ι 4 

Radeći u infracrvenom spektru, JWST je jedinstveni alat sa kojim ne može da se meri nijedna zemaljska opservatorija, bez obzira na njihovu veličinu. Iako će, logično, raditi rame uz rame (okular uz okular?) sa drugim opservarorijama, uključujući 'Hubble''James Webb' je opservatorija od 6,2 tone – gotovo dvostruko više nego što je prvobitno planirano – i ima dimenzije 21 x 14 metara nakon što će toplotni štit biti otvoren. Glavno ogledalo od 6,5 metara, koje je napravio 'Ball Aerospace', sastoji se od 18 šestougaonih segmenata izrađenih od berilijuma i prekrivenih tankim slojem zlata debljine samo 700 atoma (da, 700 atoma). Solarni štit za kontrolu toplote sastoji se od pet slojeva 'kaptona' koji omogućuju održavanje temperature od -234ºC iznutra iako će spoljnja biti 125ºC. NIRCam, NIRSpec i FGS / NIRISS radiće na ovoj temperaturi od -234ºC, dok će MIRI, koji promatra veće talasne dužine, zahtevati hlađenje helijumom kako bi dosegao -266ºC, odnosno samo 7 kelvina iznad apsolutne nule.

ESA doprinosi oko 15% u budžetu teleskopa i stoga će dobiti isti postotak vremena promatranja. Evropska kosmička agencija doprinela je u gradnji instrumenta NIRSpec i polovini instrumenta MIRI, uz pružanje 'Ariane 5'. Sa svoje strane, Kanada doprinosi instrumentom FGS / NIRISS i dobiće manje od 5% vremena promatranja. Nasin Goddardov centar zadužen je za upravljanje projektima.

28
Elementi JWST-a.

29
Delovi teleskopa.

30
Elementi JWST-a.

Nervoza nakupljena nakon toliko godina neće nestati kada 'James Webb' stigne u orbitu 18. decembra. U tom trenutku počeće 'trideset dana terora' do točke L2, tokom kojih se mora izvesti čitav niz kritičnih događaja u pravom trenutku kako bi se osigurao uspeh misije. Najpre će se otvoriti jedini solarni panel, a 12 sati nakon lansiranja biće izveden prvi manevar korekcije trajektorije. Dan kasnije biće postavljena antena visokog pojačanja. Dva dana nakon uzletanja biće izveden drugi manevar, a tri dana kasnije počeće postavljanje prednjeg toplotnog štita, a nekoliko sati kasnije i zadnjeg. Četiri dana kasnije toranj s optikom i instrumentima biće odvojen od korpusa i toplotnog štita, dok će sutradan započeti kritično postavljanje zaštitnih membrana. Šestog dana misije ove će membrane biti zategnute i odvojene jedna od druge. Najpre će se otvoriti 11. sekundarno ogledalo, a dva trosegmentna 'krila' primarnog ogledala biće sledeća. Tada će započeti mukotrpan proces puštanja u pogon opservatorije, a već 2022. godine videćemo prve slike ovog neverovatnog stroja.

31
Sekvence otvaranja JWST-a.

32
Putovanje do tačke L2 udaljene 1,5 miliona km.

Ako tebe ovaj projekt ne oduševljava, to je verovatno zato što tvojim venama ne teće krv nego ulje. Jer, ostavljajući po strani silna kašnjenja i komplikacije, 'James Webb' predstavlja najbolje što trenutno može da da čovječanstvo i primer je čuda koja ova majmunska družina može da učini. Sledećih nekoliko godina i verovatno do kraja života većine koja ovo čita pričaćemo o slikama koje će nam pružati ova nesvakidašnja sprava i bivaćemo iznenađeni spektakularnim otkrićima s kojima ćemo se susretati. Došli smo ovako daleko nakon tri decenije napornog rada hiljada muškaraca i žena. 18. decembra čovečanstvo će u orbitu poslati najbolje oruđe koje je osmislilo kako bi razotkrilo misterije Svemira. Ne možemo da promašimo. Uskoro počinje era 'Jamesa Webba'.

33
JWST
 u Gijani.

34
Lansiranje.


https://youtu.be/XR-UQcXMysE

 

<<< 1 Ι 2 Ι 3 Ι    K R A J


 
 

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... Pre 55 minuta
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 1 sat ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 1 sat ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 12 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 17 sati ranije

Foto...