- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: utorak, 13 oktobar 2020 13:07
-
Autor Draško Dragović
Nakon sukoba u Ukrajini 2014, Rusija je odlučila da stvori potpuno nezavisni projekat orbitne stanice kao 'plan B' za slučaj da globalno sučeljavanje sa SAD-om eskalira do točke da onemogući suživot na Međunarodnoj orbitnoj stanici (ISS). Ova stanica, poznata kao ROS – Rasiskaja Orbitalnaja Stancija (rus. РОС, Российская Орбитальная Станция) – trebala je da bude formirana od najnovijih modula u ruskom segmentu: 'Nauka' (MLM), 'Pričal' (UM) i NEM, uz nekoliko manjih. U nedostatku sporazuma o obnovi saradnje na ISS-u, Rusija bi 2024. godine odvojila ove module od Međunarodne stanice kako bi formirala sopstvenu. Šta je s tim planovima? Pa, nedavno je 'Roskosmos' pretresao svoju strategiju i objavio važne vesti. Državna korporacija sada predviđa četiri scenarija za budućnost, od više do manje realnih. Prvi, i najrealniji, sastoji se od održavanja operacija na ISS-u kao do sada do 2028. ili 2030. Znači nema vlastitih stanica. Drugi scenario uključuje stvaranje ROS stanice s modulima iz ruskog segmenta, kao u predlogu iz 2014, s tim što bi se odvajanje izvelo već 2026. godine.
Opširnije: Nova ruska orbitna stanica 'ROSS'
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: subota, 04 jul 2020 22:18
-
Autor Draško Dragović

U oktobru 1997. nekoliko udruženja za zaštitu čovekove okoline se usprotivilo lansiranju sonde 'Cassini' namenjene izučavanju Saturna. Razlog protesta je bio sondin radioizotopski termoelektrični generator (RTG) – zapravo ih je imao tri, tipa GPHS-RTG – uređaj koji proizvodi električnu energiju iz toplote proizvedene raspadom plutonijuma-238. Ekolozi su se plašili da bi plutonijum mogao da kontaminira široko područje obale Floride ukoliko bi raketa 'Titan IV' eksplodirala tokom lansiranja. NASA je morala da se suoči sa kritikom podsećajući da su RTG-ovi dizajnirani tako da prežive eksploziju i da nema rizika. Ali u kojoj meri je to bilo tačno?
Opširnije: Kosmički radioizotopski generatori koji su završili na dnu okeana
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: subota, 27 jun 2020 00:04
-
Autor Draško Dragović

Budući kosmički brod 'Аrjol' – 'Oрëл' ('orao' na ruskom) – jedna je od ključnih valuta ruskog kosmičkog programa. Iako je njegovo konstruisanje započeto 2009. pod imenom 'PPTS', 11 godina kasnije još nije poleteo. U tom procesu je pretrpeo višestruke promene u dizajnu i nazivu: prvo 'PPTS', zatim 'PTK-NP' – akronim od 'budući putnički brod nove generacije', službeno ime koje je zadržao do danas – zatim 'Federacija' i, konačno, 'Arjol'. Vremenom se takođe menjala i njegova raketa. Prvo je stvorena ad-hocraketa, 'Rus-M', koja je otkazana. Kasnije ju je zamenila 'Angara A5P' a nakon sukoba u Ukrajini odlučeno je da se koristi novi, manje snažni 'Sojuz 5'/'Irtiš', lansiran sa Bajkonura. Napokon, sadašnji čelnik 'Roskosmosa', Dmitri Rogozin, odlučio je da se vrati 'Angari A5P' ali lansiranoj sa Vastočnog. Podsetimo da je Rogozin takođe bio kolovođa promene imena 'Federacije' u 'Arjol' ('Federacija' je bila previše ženstvena).
Opširnije: Prvi letovi ruskog putničkog broda 'Orel'
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: petak, 19 jun 2020 22:11
-
Autor Draško Dragović

Najmanja velika raketna kompanija na svetu
– Rocket Man koju želi da pobedi milijardere
Pre dva meseca jedna mala raketna kompanija, smeštena u kalifornijskoj pustinji, dobila je od Nase ugovor vredan $76 miliona kojim se obavezuje da će do kraja 2022. odneti na Mesec devet naučnih instrumenata plus mali rover. Nije loše za privatnu kompaniju od samo 8 stalno zaposlenih i malog preduzetnika koji se takmiči sa svetskim milijarderima ko će napraviti sledeću veliku letilicu za vladu. Njegovo ime je David Masten.
Opširnije: Najmanja velika raketna kompanija na svetu
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 15 jun 2020 14:08
-
Autor Draško Dragović

'SpaceX', 'SpaceX', SpaceX'... Mask, Mask, Mask... Nije sporno, velika kompanija i još veći čovek, o kojima sam u poslednje vreme i sam bezuspešno pisao. Čitaoci su navijački nastrojeni, 'bravo, sad na Mesec, a onda je tu i Mars...' Sve to je posledica neznanja i nepoznavanja materije i mehanizama funkcionisanja industrije. Ne kažem da sam ja neki znalac ali imam neke informacije, pa bih zato danas nešto rekao o još jednom supermoćnom privatniku i njegovoj kosmičkoj kompaniji, čiji su pristup kosmosu i ambicije potpuno drugačiji. Reč je o Jeffu Bezosu i 'Blue Originu'.
Opširnije: Bezos vs. Mask
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 08 jun 2020 22:46
-
Autor Draško Dragović

Granica između vojnih projektila i kosmičkih raketa je fluidna. Sve je započelo odmah posle svetskog rata, jer su konstruktori pravili neverovatno moćne motore a inženjeri sve jače nuklearne bombe koje je trebalo po potrebi isporučiti hiljadama kilometara preko okeana na zemlju neprijatelja. Uskoro je postala šala poslati atomsku bombu snage milion tona TNT-a na daljinu od desetak hiljada kilometara.
I to brzinama od nekoliko hiljada kilometara na sat! Za to su korišćene krstareće rakete, ili tzv. 'krilate rakete'. A onda se to preko noći promenilo: Sovjeti su napravili prvu višestepenu interkontinentalnu raketu, neuhvatljivu i za PVO i za avione, i zaokrenuli čitavu koncepciju napada i odbrane. Samo par godina kasnije, takva raketa je ponela prvi veštački satelit i prvog čoveka. A šta je bilo sa krilatim raketama?
Evo jedne od njih.
Opširnije: M-40 'Buran'
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: četvrtak, 28 maj 2020 18:03
-
Autor Draško Dragović

Ako postoji neki slavni kosmički računar, to je svakako onaj iz misije 'Apollo'. AGC (Apollo Guidance Computer) označava granicu između 'pre' i 'posle' u istraživanju kosmosa, i još uvek je popularan i danas. Međutim, AGC nije prvi digitalni računar koji je stigao u kosmos u putničkom brodu. Pre njega je postojao jedan veliki koji je već zaboravljen: računar iz programa 'Gemini', komad inženjeringa vrlo naprednog u vreme kada su programi učitavani sa magnetne trake. Poput mnogih elemenata u 'Geminiju', i računar iz ove kapsule jedva da zaslužuje fusnotu u istorijskoj knjizi o trci u kosmosu. Usprkos svemu, bio je to prvi digitalni računar ugrađen u jedan kosmički brod.
Opširnije: Računar 'Geminija': prvi u kosmosu