Oprema

Bezos vs. Mask

11

'SpaceX', 'SpaceX', SpaceX'... Mask, Mask, Mask... Nije sporno, velika kompanija i još veći čovek, o kojima sam u poslednje vreme i sam bezuspešno pisao. Čitaoci su navijački nastrojeni, 'bravo, sad na Mesec, a onda je tu i Mars...' Sve to je posledica neznanja i nepoznavanja materije i mehanizama funkcionisanja industrije. Ne kažem da sam ja neki znalac ali imam neke informacije, pa bih zato danas nešto rekao o još jednom supermoćnom privatniku i njegovoj kosmičkoj kompaniji, čiji su pristup kosmosu i ambicije potpuno drugačiji. Reč je o Jeffu Bezosu i 'Blue Originu'.

Opširnije: Bezos vs. Mask

Write comment (11 Comments)

M-40 'Buran'

4

Granica između vojnih projektila i kosmičkih raketa je fluidna. Sve je započelo odmah posle svetskog rata, jer su konstruktori pravili neverovatno moćne motore a inženjeri sve jače nuklearne bombe koje je trebalo po potrebi isporučiti hiljadama kilometara preko okeana na zemlju neprijatelja. Uskoro je postala šala poslati atomsku bombu snage milion tona TNT-a na daljinu od desetak hiljada kilometara.
I to brzinama od nekoliko hiljada kilometara na sat! Za to su korišćene krstareće rakete, ili tzv. 'krilate rakete'. A onda se to preko noći promenilo: Sovjeti su napravili prvu višestepenu interkontinentalnu raketu, neuhvatljivu i za PVO i za avione, i zaokrenuli čitavu koncepciju napada i odbrane. Samo par godina kasnije, takva raketa je ponela prvi veštački satelit i prvog čoveka. A šta je bilo sa krilatim raketama?
Evo jedne od njih.

Opširnije: M-40 'Buran'

Write comment (0 Comments)

Povodom članka: "Šta će biti sa 'Boeingovim' kandidatom?"

CST 100 Starliner integration with Atlas V

Boeing je baš zaglavio u problemima zadnjih godina. Padaju mi na pamet paralele sa nekadašnjim gigantom North American Aviation koji je takođe postao prevelik za menadžerisanje da bi se onda rasturio na više kompanija. Ne znam da li je to rešenje i za Boeing u ovakvoj Americi ali otkako ih je McDonnell Douglas kupio za njihove pare oni su na silaznoj putanji. 

Opširnije: Povodom članka: "Šta će biti sa 'Boeingovim' kandidatom?"

Write comment (1 Comment)

Šta će biti sa 'Boeingovim' kandidatom?

26

U komentarima na moju poslednje objavljenu priču o Pretorijancu, razvila se jako zanimljiva diskusija. Skrenula mi je pažnju njena unisonost. Zato bih danas napisao nešto o projektu koji samo na prvi pogled izgleda gubitnički, ali ako pročitaš par činjenica onda shvatiš da kod Vikinga naši kriterijumi slabo važe. Radi se o 'Boeingovom'kandidatu za Nasin program CCDev. Iako ga je jedno vojno krilo Nase zdušno podržavalo, drugo krilo koje uložilo u Pretorijanca je pobedilo. Za sada...

Opširnije: Šta će biti sa 'Boeingovim' kandidatom?

Write comment (18 Comments)

Krilo-SV - nova ruska raketa sa krilima

Raketa s krilima 5

Nedavno sam preneo 'Roskosmosove'buduće planove vezane za njihova lansiranja i otkrili smo da postoje dva relativno nova projekta. Prvi je bila raketa na metan na tečni kiseonik, nazvana 'Союз СПГ' (rus. СПГ: Сжииженный Природный Газ; tečni prirodni gas), a druga je bila mala višekratna raketa sa krilima. Ubrzo je potvrđeno da je ova raketa dobila ime 'Krilo-SV' – 'Крыло-СВ' (rus. Крыло Ступень Возвращаемая; tj. 'Krilo povratni stepen'). Projekat 'Krilo-SV' je u maju 2019. potpisala je kompanija 'ЭМЗ имени В.М. Мясищева', poznata u sovjetsko doba po tome što je bila konstruktorski biro posvećen izradi bombardera. 'Krilo-SV' je mala raketa ali njen cilj nije da leti u orbitu, već da posluži kao tehnološki demonstrator za buduće veće rakete.

Opširnije: Krilo-SV - nova ruska raketa sa krilima

Write comment (2 Comments)

Računar 'Geminija': prvi u kosmosu

14

Ako postoji neki slavni kosmički računar, to je svakako onaj iz misije 'Apollo'AGC (Apollo Guidance Computer) označava granicu između 'pre' i 'posle' u istraživanju kosmosa, i još uvek je popularan i danas. Međutim, AGC nije prvi digitalni računar koji je stigao u kosmos u putničkom brodu. Pre njega je postojao jedan veliki koji je već zaboravljen: računar iz programa 'Gemini', komad inženjeringa vrlo naprednog u vreme kada su programi učitavani sa magnetne trake. Poput mnogih elemenata u 'Geminiju', i računar iz ove kapsule jedva da zaslužuje fusnotu u istorijskoj knjizi o trci u kosmosu. Usprkos svemu, bio je to prvi digitalni računar ugrađen u jedan kosmički brod.

Opširnije: Računar 'Geminija': prvi u kosmosu

Write comment (6 Comments)

Sateloidi Mjasiščeva: neobični avio-kosmički projekti, aktuelni i danas

1

Pišući godinama o astronautici, često sam se sretao sa jednim fenomenom a to je da se vezujem za određene projekte, avione, sonde, robote, rakete, a što sam stariji i za same ljude: naučnike, inženjere, konstruktore, operatore itd. O mnogima sam pisao neverovatne storije. Mnogi su zaboravljeni čak i u svojim zemljama, i samo njihovi radovi i projekti predstavljaju reminiscenciju na njih. Recimo danas nešto o jednom geniju koje je čitavog života išao decenijama ispred svog vremena.

Opširnije: Sateloidi Mjasiščeva: neobični avio-kosmički projekti, aktuelni i danas

Write comment (0 Comments)

Anatomija satelita

17Zamisli da ti neko ponudi da opremiš kosmičku ekspediciju. Koji će ti uređaji, sistemi, resursi biti potrebni tamo daleko od Zemlje? Odmah ti padaju na pamet motori, gorivo, skafanderi, kiseonik. Malo kasnije, razmislivši, setićeš se solarnih panela i komunikacionog sistema ... (Meni padaju na pamet i topovi kao iz serije 'Star Trek'.) U međuvremenu, savremene kosmičke letilice, posebno putničke, opremljene su brojnim sistemima bez kojih bi njihov uspešan rad nemoguć, ali gotovo ništa od toga nije poznato široj javnosti. Zato da vidimo o čemu se radi...

Opširnije: Anatomija satelita

Write comment (3 Comments)

Sledeće ruske rakete

9Ako postoji nešto što pažljivi čitaoci našeg sajta znaju, to je da je panorama ruskih raketa neverovatno nestabilna, toliko da je gotovo nemoguće pratiti različite projekte koji se neočekivano pojavljuju, nestaju, oživljavaju ili menjaju imena. U svakom slučaju, pokušajmo zajedno da sve ukapiramo koristeći sliku koju je šef 'Roskosmosa', Dmitri Rogozin, objavio pre neki dan na svom Twitteru. Sledećih deset godina 'Roskosmos'planira da u opticaju ima oko osam različitih orbitalnih lansera. Kao što se to događa već više od decenije, raketni projekti su podeljeni, otprilike u dve kolone: one koja se temelji na motoru RD-191 s jednom komorom za sagorevanje i one koja se temelji na motorima RD-180 i RD-171 s dve odn. četiri komore za sagorevanje. Svi ovi motori sagorevaju kerozin i tečni kiseonik (kerolox).

Opširnije: Sledeće ruske rakete

Write comment (2 Comments)

Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 15 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 4 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...