Oprema

Šta će biti sa 'Boeingovim' kandidatom?

26

U komentarima na moju poslednje objavljenu priču o Pretorijancu, razvila se jako zanimljiva diskusija. Skrenula mi je pažnju njena unisonost. Zato bih danas napisao nešto o projektu koji samo na prvi pogled izgleda gubitnički, ali ako pročitaš par činjenica onda shvatiš da kod Vikinga naši kriterijumi slabo važe. Radi se o 'Boeingovom'kandidatu za Nasin program CCDev. Iako ga je jedno vojno krilo Nase zdušno podržavalo, drugo krilo koje uložilo u Pretorijanca je pobedilo. Za sada...

Opširnije: Šta će biti sa 'Boeingovim' kandidatom?

Write comment (18 Comments)

Krilo-SV - nova ruska raketa sa krilima

Raketa s krilima 5

Nedavno sam preneo 'Roskosmosove'buduće planove vezane za njihova lansiranja i otkrili smo da postoje dva relativno nova projekta. Prvi je bila raketa na metan na tečni kiseonik, nazvana 'Союз СПГ' (rus. СПГ: Сжииженный Природный Газ; tečni prirodni gas), a druga je bila mala višekratna raketa sa krilima. Ubrzo je potvrđeno da je ova raketa dobila ime 'Krilo-SV' – 'Крыло-СВ' (rus. Крыло Ступень Возвращаемая; tj. 'Krilo povratni stepen'). Projekat 'Krilo-SV' je u maju 2019. potpisala je kompanija 'ЭМЗ имени В.М. Мясищева', poznata u sovjetsko doba po tome što je bila konstruktorski biro posvećen izradi bombardera. 'Krilo-SV' je mala raketa ali njen cilj nije da leti u orbitu, već da posluži kao tehnološki demonstrator za buduće veće rakete.

Opširnije: Krilo-SV - nova ruska raketa sa krilima

Write comment (2 Comments)

Računar 'Geminija': prvi u kosmosu

14

Ako postoji neki slavni kosmički računar, to je svakako onaj iz misije 'Apollo'AGC (Apollo Guidance Computer) označava granicu između 'pre' i 'posle' u istraživanju kosmosa, i još uvek je popularan i danas. Međutim, AGC nije prvi digitalni računar koji je stigao u kosmos u putničkom brodu. Pre njega je postojao jedan veliki koji je već zaboravljen: računar iz programa 'Gemini', komad inženjeringa vrlo naprednog u vreme kada su programi učitavani sa magnetne trake. Poput mnogih elemenata u 'Geminiju', i računar iz ove kapsule jedva da zaslužuje fusnotu u istorijskoj knjizi o trci u kosmosu. Usprkos svemu, bio je to prvi digitalni računar ugrađen u jedan kosmički brod.

Opširnije: Računar 'Geminija': prvi u kosmosu

Write comment (6 Comments)

Sateloidi Mjasiščeva: neobični avio-kosmički projekti, aktuelni i danas

1

Pišući godinama o astronautici, često sam se sretao sa jednim fenomenom a to je da se vezujem za određene projekte, avione, sonde, robote, rakete, a što sam stariji i za same ljude: naučnike, inženjere, konstruktore, operatore itd. O mnogima sam pisao neverovatne storije. Mnogi su zaboravljeni čak i u svojim zemljama, i samo njihovi radovi i projekti predstavljaju reminiscenciju na njih. Recimo danas nešto o jednom geniju koje je čitavog života išao decenijama ispred svog vremena.

Opširnije: Sateloidi Mjasiščeva: neobični avio-kosmički projekti, aktuelni i danas

Write comment (0 Comments)

Anatomija satelita

17Zamisli da ti neko ponudi da opremiš kosmičku ekspediciju. Koji će ti uređaji, sistemi, resursi biti potrebni tamo daleko od Zemlje? Odmah ti padaju na pamet motori, gorivo, skafanderi, kiseonik. Malo kasnije, razmislivši, setićeš se solarnih panela i komunikacionog sistema ... (Meni padaju na pamet i topovi kao iz serije 'Star Trek'.) U međuvremenu, savremene kosmičke letilice, posebno putničke, opremljene su brojnim sistemima bez kojih bi njihov uspešan rad nemoguć, ali gotovo ništa od toga nije poznato široj javnosti. Zato da vidimo o čemu se radi...

Opširnije: Anatomija satelita

Write comment (3 Comments)

Sledeće ruske rakete

9Ako postoji nešto što pažljivi čitaoci našeg sajta znaju, to je da je panorama ruskih raketa neverovatno nestabilna, toliko da je gotovo nemoguće pratiti različite projekte koji se neočekivano pojavljuju, nestaju, oživljavaju ili menjaju imena. U svakom slučaju, pokušajmo zajedno da sve ukapiramo koristeći sliku koju je šef 'Roskosmosa', Dmitri Rogozin, objavio pre neki dan na svom Twitteru. Sledećih deset godina 'Roskosmos'planira da u opticaju ima oko osam različitih orbitalnih lansera. Kao što se to događa već više od decenije, raketni projekti su podeljeni, otprilike u dve kolone: one koja se temelji na motoru RD-191 s jednom komorom za sagorevanje i one koja se temelji na motorima RD-180 i RD-171 s dve odn. četiri komore za sagorevanje. Svi ovi motori sagorevaju kerozin i tečni kiseonik (kerolox).

Opširnije: Sledeće ruske rakete

Write comment (2 Comments)

Točkovi 'Perseverancea'

1

O točkovima različitih rovera pisao sam u više navrata, a poslednji put pre dve godine. I opet ću, jer se priprema nova misija. Nasin rover 'Perseverance' izgleda kao blizanac 'Curiosityja', ali skriva mnoge razlike. Glavna je u naučnim instrumentima koji imaju za cilj otkrivanje biomarkera na Marsu, ali postoje i suptilnije razlike. Pogledajmo danas njegovih šest točkova. 'Curiosityjevi' točkovi su nehotice skrenuli pažnju na sebe kada su nakon samo nešto više od godinu dana boravka na Marsu pokazali više habanja od predviđenog. Na točkovima su počele da se pojavljuju male a potom i ne baš male rupe, prisilivši Nasu da promeni rutu rovera kako bi izbjegao preterano oštro stenovito tlo. Točkovi 'Curiosityja' i njegovog brata 'Perseverancea' presudni su za misije, ne samo iz očiglednog razloga jer se oni koriste za kretanje, već i zato što su ujedno i stajni trap čitavog vozila.

 

Opširnije: Točkovi 'Perseverancea'

Write comment (0 Comments)

'Shapeshifters' od SF do činjenice: putovanje od Titanovih litica do morskog dna

Shapeshifters 3

Mini roboti koji mogu da se kotrljaju, lete, plutaju i plivaju, a zatim se pretvore u jednu mašinu? Zajedno će činiti 'Shapeshifter', razvojni koncept transformacionog vozila za istraživanje tajanstvenih, dalekih svetova.

 

Opširnije: 'Shapeshifters' od SF do činjenice: putovanje od Titanovih litica do morskog dna

Write comment (0 Comments)

'Orion' – nemogući brod

(ne, ovo nije priča o novom Nasinom brodu već o nečem mnogo VEĆEM)

40

Navikli smo da čitamo kako su međuplanetna putovanja skupa, složena i da zahtevaju mnogo vremena. Znamo da će putnička misija na Mars potrajati duže od godinu dana, možda i tri. Ali šta ako to nije istina? Šta ako ti kažem da možemo da stignemo do Crvene planete za mesec dana? Ili da smo u stanju da pošaljemo ka Jupiteru brod sa 20 ljudi? I sve to koristeći tehnologiju od pre četiri decenije. Čini se nemogućim, ali u stvarnosti je vrlo jednostavno: treba nam samo hiljadu nuklearnih bombi male snage!

 

Opširnije: 'Orion' – nemogući brod

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • dragant said More
    Naučnici su otkrili da se svemir širi... 16 sati ranije
  • toddor said More
    Ono što meni nije jasno je sledeće:... 2 dana ranije
  • selena said More
    Zapravo prijava traje tokom cele godine!... 2 dana ranije
  • Duca said More
    Eh lepo... kada će biti prijavljivanje... 2 dana ranije
  • Duca said More
    Osim toga što nestaje noćno nebo,... 2 dana ranije

Foto...