Astronautika: misije

Misije

Japanska sonda spremna da poseti Phaeton

Destiny 2

Pre tri godine govorili smo o japanskoj sondi 'DESTINY+' (Destiny Plus), projektu kosmičke sonde na jonski pogon projektovane za istraživanje asteroida Phaethon. Napokon, projekat se nastavlja s važnom novošću; uveden je radikalni redizajn imena, koje se sada piše 'DESTINY+', sa znakom '+' kao eksponentom, umesto samo 'DESTINY+'. Šalu na stranu, jer u stvarnosti ovo nije novo ime, već glasi 'DESTINY PLUS' ...

 

Opširnije: Japanska sonda spremna da poseti Phaeton

Write comment (0 Comments)

Dvadeset godina neprekidne ljudske prisutnosti u kosmosu

4

2. novembra 2000, pre samo dvadeset godina, 'СоюзTM-31'se zakačio za stražnju port modula 'Звезда' Međunarodne kosmičke stanice (ISS). Trojica putnika na brodu, Juri Gidzenko, Sergej Krikaljov i William Shepherd, prešli su na stanicu i u tom je trenutku službeno započela Ekspedicija 1. 

 

Opširnije: Dvadeset godina neprekidne ljudske prisutnosti u kosmosu

Write comment (1 Comment)

REx pokupio uzorke sa asteroida!

pdf

rex 85
E-knjiga Draga I. Dragovića
 
REx:
pokupio uzorke sa asteroida!
/i nastavak/
 
Sonda OSIRIS-REx je konačno stupila u kontakt ('touchdown') s površinom asteroida Bennu namerno na dan oslobođenja Beograda, 20. oktobra u 19:50 po našem. Nadajmo se da robot već ima uzorke asteroida, iako će trebati nedelju dana da se to potvrdi. To je nesumnjivo bio drugi najkritičniji trenutak misije, odmah iza reentryja kapsule s uzorcima zakazanog za 2023. (očito, ako to ne prođe kako treba, neće biti važno da li je sonda uspešno ili ne prikupila uzorke). Kao što već znamo iz iskustva misija 'Hayabusa 1', 'Hayabusa 2' i 'Rosetta', približavanje površini tako malog objekta kao što je asteroid ili kometa je, za razliku od onoga što bi neko na prvi pogled mogao da pomisli, nešto vrlo složeno. Bennu je mali NEO asteroid od samo 525 metara, ali njegova gravitacija, iako vrlo slaba, nije potpuno zanemarljiva. Bez stajnog trapa, svaka sonda reskira sudar s površinom i prevrtanje, kao što je bio slučaj sa japanskom sondom 'Hayabusa 1' kada je pokušala da prikupi uzorke s asteroida Itokawa. Zbog toga manevri uzimanja uzoraka sa asteroida često više podsećaju na pristajanje nego sletanje.

 

Opširnije: REx pokupio uzorke sa asteroida!

Write comment (2 Comments)

Nuklearni rover sa točkovima na naduvavanje za proučavanje Titana

RoverTitan 1

2027. NASA će lansirati sondu 'Dragonfly' koja će proučavati Titan. 'Dragonfly' je dron koji će leteti nebom jedinog meseca u Sunčevom sistemu koji ima gustu atmosferu. Ova karakteristika najvećeg Saturnovog satelita objašnjava zašto su predloženi avioni, baloni ili jedrilice za njegovo proučavanje, kao i brodovi i podmornice za kretanje kroz metanska jezera i mora. Ali šta ako želimo da pošaljemo rover? Vozilo na točkovima je, u poređenju s njima, malo egzotično, ali zauzvrat imamo puno iskustva u njihovoj izradi, posebno za kretanje po Marsu. Upravo je projektovanje rovera za Titan bio zadatak koji je NASA-in tim postavio pre petnaest godina, sa 'izgovorom' traženja aplikacija za napredni radioizotopski generator (RTG).

Opširnije: Nuklearni rover sa točkovima na naduvavanje za proučavanje Titana

Write comment (3 Comments)

Lansiranje 'Sajuza MS-17' i pristajanje na ISS za samo 3 sata

5

Postavljen je novi rekord u pristajanju broda s ljudskom posadom na ISS. Pre par dana, 14. oktobra 2020. u 03:45 po našem, uzletela je raketa 'Союз-2.1a' s rampe PU-6 zone №31 kosmodroma Bajkonur sa brodom 'Союз MC-17' (№ 747, ili ISS-63S po Nasi). Nakon uspešnog uzletanja, brod je pristao uz modul 'Рассвет' ruskog segmenta ISS-a u 06:48 po našem, samo tri sata i tri minuta nakon lansiranja i četiri minute pre planiranog. To je prvi put da je brod 'Союз' primenio ultrabrzi pristup posle samo dve orbite. Do sada su 'Союзи' koristili trajektoriju od šest sati - četiri orbite - pa je poboljšanje još upečatljivije ako uzmemo u obzir da je do pre samo nekoliko godina ruskim brodovima trebalo dva dana da pristanu uz ISS.

 

Opširnije: Lansiranje 'Sajuza MS-17' i pristajanje na ISS za samo 3 sata

Write comment (0 Comments)

'Orbilender' – misija za istraživanje života na Enkeladu

2

Nasina kosmička sonda 'Cassini' je ostavila bogato naslijeđe kada je njena 13-godišnja misija na Saturn završila 2017. godine. Jedno od najvećih otkrića: ledeni mesec Enkelad poseduje podzemni okean koji šprica vodu u kosmos. Pukotine na južnom polu imaju dovoljno visoke temperature za sugestiju da mesečevo jezgro zagreva okean. Na Zemlji se slična mesta nazivaju hidrotermalnim otvorima i oni predstavljaju hotspots za život.

 

Opširnije: 'Orbilender' – misija za istraživanje života na Enkeladu

Write comment (2 Comments)

Komentari

  • Kizza said More
    Lepo objašnjenje, stvarno neobične... 1 dan ranije
  • Baki said More
    Šajcarski matematičar i naučnik Jakob... 4 dana ranije
  • Ace said More
    U sve navedene ideje mora se ukljuciti... 5 dana ranije
  • Ace said More
    Ds, samo postojanje nas i svemira je vec... 5 dana ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Ako urušena zvezda dobija sve veću i... 5 dana ranije

Foto...