Astronautika: misije

Ipak se (o)kreće: Perseverance, prvi „drift“ na Marsu

perseverance panorama

Astrobiolog u obliku pokretnog računala-robota sa ekstenzijama američke svemirske agencije sretno je sletio na Mars 18. februara ove godine. Otada inženjeri misije provode složene operacije polaganog buđenja rovera i pripremaju rover za njegovu višegodišnju misiju na dalekom svijetu.

per prva voznja1

Nakon uspješnog presađivanja mozga (čitaj; računalnih programa) gdje su oni za slijetanje zamjenjeni programima za vožnju i istraživanje Marsa na red su došli i drugi sustavi; robotičke ruke, alati na njima, jarbol sa kamerama, senzorika.. Sve je proteklo u najboljem redu a rover Perseverance jedva je čekao komandu da se pokrene. To je petnajstak dana po slijetanju napokon i učinjeno. Četvrtak (04. marta) kotači stroja sa Zemlje po prvi su se puta pokrenuli na Marsu. Tijekom prve probne vožnje koja je trajala 33 minute rover je zabilježio šest i pol metara prijeđene udaljenosti. Najprije je krenuo četiri metra unaprijed da bi zatim okrenuo svojih šest kotača u poziciju skretanja pod kutem od 150° a zatim načinio još dva i pol metra. Ovaj manevar ima i dublju pozadinu od pukog kretanja i provjere pogonskog sustava. Na ovoj poziciji rover će pomoću svojih kamera i senzora podrobno ispitati utjecaj retroraketa (rakete za usporenje kretanja pri slijetanju) „Nebeske dizalice“ koja ga je tu spustila na tlo. Ispitivanja i kalibracije svih elemenata rovera trajati će još tjednima prije nego se i rover i inženjeri te znanstvenici uigraju potpuno u njegovu primarnu misiju – potragu za životom! 

per prva voznja1

Pored Perseverance-a u ovom trenutku na Marsu se nalazi samo još jedan operativan rover, NASAin Curiosity a uskoro će im se pridružiti kineski točkaš (Tianwen-1, rover). Pored njih na crvenom planetu nalazi se nekoliko danas neaktivnih rovera, počevši od prvog rovera na Marsu ruskog gusjeničara u misiji Mars-3, te američkih Sojournera, Spirita i Opportunitya. Naredne godine na put će krenuti europsko-ruski rover Rosalind Franklin čija je misija proteklih gotovo petnajstak godina toliko puta mijenjana i odgađana da bi se o tome mogao snimiti i film dobre dramaturgije.

Perseverance je prvi pravi astrobiolog na Marsu. Nitko sa sigurnošću ne može znati kakve će nam informacije poslati o prošlom ili aktualnom životu na Marsu. Sasvim je sigurno da znanstvena zajednica želi razriješiti dilemu „Viking-Marsovske mačke“,istodobno i pozitivnih i negativnih rezultata dobivenih u mikrolaboratorijama NASAinih landera Viking 1 i 2 (1975.-1982.). Već za koji mjesec ovaj će robot vrijedan preko dvije milijarde USD samostano prelaziti i po nekoliko stotina metara na Marsu.Tko zna hoće li to biti dovoljno dobro i dovoljno brzo za utrku sa tamošnjim „zečevima“. U svakom slučaju potraga za životom izvan našeg planeta sada je postala ozbiljna i samo je pitanje vremena hoće li aktualni ili neki idući Papa (Patrijarh, ...) morati aktivirati „Papinski protokol“ za slučaj nesumljivog dokaza o životu dalje od Zemlje. Eppur si muove... i neka se kreće!

mars artefakti na povrsini 2021

Članci o ovoj misiji:


Komentari  

dragnt
0 #3 dragnt 07-03-2021 22:05
U vezi poslednje rečenice. Katlička crkva se pre više godina izjasnila da je moguće postojanja vanzemljaskog života. Katlička crkve prati društveno istorijske promene i prilagođava im se. Pravoslavna, jedna od njih je i srpska crkva, se drži svog predanjskog učenja i ne meša se u društvene trendove. Inkvizicija, spaljivanje veštica, slučaj Đordana Bruna, to je katolička crkva sa odobenjem Rima.

Patrijarh, nije isto što i Papa. Patrijarh je prvi među jednakima (episkopima). Učenje pravoslavne crkve je da je Patrijarh ljudsko biće sa grehovima i slabostima, ali zbog iskazanog požrtvovanja i ljubavi prema svom narodu je izbaran za prvog čoveka pravoslavne (u našem slučaju, srpske) crkve. Setimo se Patrijarha Pavla. Učenje katoličke crkve je da je Papa nepogrešiv božji izaslanik na zemlji i da je prvi čovek svih katolika na svetu.

Osnovno je ne sukobljavati nauku i religiju (posebno što religija i crkva nisu ista stvara). Može, ali potrebno je veliko znanje iz obe oblasti. Takođe ni strpati sve crkve u isti koš. Religija nikada neće nestati (to nam kaže Gedelova teorema nekompletnosti) . Tako da se od intelektulca uvek traži da ima odgovarauće obrazovanje o nauci, umetnosti, politici i religiji.
marino1
+1 #2 marino1 07-03-2021 20:36
Jovane,
predzadnja recenica sadrzava dvije cinjenice;
1) ovo je pocetak OZBILJNE potrage za zivotom
2) tkz. "Papinski protokol" je cinjenica i aktivirati ce se po dokazu vanzemaljskog zivota, jedna od onih stvari oko koje su se vodece religije usaglasile kad dodje na red
Zadnja recenica nema veze sa njezinom povijesnom konotacijom vec sa tehnickom cinjenicom "da se kreće" (rover) uz dobru želju "i neka se kreće" (čim duže i čim uspjesnije.

Dakle ne razumijem odakle poenta komentara jer ona nema veze s mojim tekstom.

Inace nemam ambicija objasnjavati sto sam htio reci niti kako sam to rekao u mojim tekstovima. Nakon barem dvadeset+ godina pisanja to je moj stil i tako pisem.

Sto se tice mojeg stanovista oko religije i nauke tice, taj odnos ovdje necu komentirati. Dovoljno je to rekao prvi Papinski astronom u intervjuju nasem casopisu M111 prije petnajstak godina. Religija za siroke narodne mase nije vrijedna ikakvog komentara.
Jovan
-1 #1 Jovan 07-03-2021 12:18
Ne znam šta ste pokušali da postignete sa zadnjom rečenicom u Vašem članku, ali imam utisak da pokušavate da ismijete religiju ili šta već. Kad se već upuštate u odnose religije i nauke preporučujem Vam da se malo bolje pozabavite tim pitanjem koje je danas vrlo aktuelno, ima mnogo debata i knjiga napisanih na ovu temu.Na ovaj način ste, po meni, pokvarili ovaj članak koji treba da nam donose zanimljive informacije sa novog rovera, a ne da u jednoj rečenici analizira odnos nauke i religije, i to na jeftin način. Pozdrav

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži