Astronautika: misije

Rover je sretno sleteo na Mars! Objavljene su i prve slika – ništa spektatularno, jer se radi samo o nekoliko crno-belih slika snimljenih inženjerskim kamerana Hazcams, namenjenih proveri da u blizini nema prepreka opasnih za prvu vožnju. Ostale slike polako stižu na Zemlju preko čitave flote releja koji kruže oko Crvene planete ('Mars Odyssey', MRO, MAVEN, 'Mars Explorer' i ''ExoMars TGO').

1
Prva slika novog rovera s Marsa, načinjena jednom od prednjih HazCams kamera.

Kao što sam napisao u prethodno objavljenoj, na neki način uvodnoj priči, slike deluju pomalo mutno jer su napravljene kroz prozirni poklopac postavljen da spreči prašinu i kamenčiće koji se podižu izduvnim gasovima iz kočionih motora Sky Cranea. Ovi poklopci već odbačeni i uskoro ćemo dobiti jasnije slike. Na roveru postoje četiri prednje HazCam kamere, koje se koriste samo u parovima, s tim što je drugi par redundantan. Ove kamere imaju mali prednji vizir kako bi se izbegao odsjaj Sunca, nešto što se vidi na drugim slikama. Vizir je potreban jer se ove kamere koriste za otkrivanje prepreka tokom vožnje. Zadnjih HazCams ima samo dve i nemaju vizire.

U narednih nekoliko dana rukovodioci misija će redom aktivirati različite instrumente i sisteme 'Perseverancea' kako bi proverili da li je sve u redu. Akumulatorske baterije su pravilno napunjene zahvaljujući MMRTG. Danas, drugog dana na Marsu (Sol 2) podignit je jarbol rovera s glavnim kamerama (NavCams i MastCam-Z) i glavnom pojačavajućom antenom. Do Sola 4 ili Sola 5, kontrola misije će testirati instrumente. Prva panorama biće snimljena verovatno Sola 4. Videozapisi spuštanja snimljeni različitim kamerama doći će do Zemlje tokom sledećih solova (Marsovskih dana).

2
Kamere HazCam (RA, RB, LA i LB) s prednje strane rovera. L = left; R = right (NASA / Maki et al.).

3
Dve stereo kamere HazCam sa zadnje strane rovera, smeštene sa strane od termogeneratora, koji će da ih greje. Razmak između njih je 93,4 cm.

4
HazCams
 (Hazard Detection Cameras). Pored otkrivanja opasnih prepreka tokom vožnje, ove kamere će služiti i za kontrolu rada robotske ruke

Ipak, ono što je izazvalo najveće oduševljenje fanova bila je slika rovera snimljena jedno dva metra iznad površine Marsa, dok se ispod njega vije prašina dignuta izduvnim gasovima 8 hidrazinskih motora za amortizaciju spuštanja nebeske dizalica. Bio je to prvi snimak u istoriji ljudskog artefakta neposredno pred sletanje na Crvenu planetu

5
Rover se ljuljuška ispod nebeske dizalice pred tačdaun.

6
Položaj DDC kamere na sletnom stepenu 'Marsa 2020'. Kamera je teška svega 140 grama

Kamera koja je snimila sliku je DDC ( Descent stage Downlook Camera ), koja je zapravo deo EDLCAM seta kamera (EDL – Entry, Descent, and Landing) dizajniranih za snimanje spuštanja i samog sletanja rovera. DDC se nalazio u sletnom stepenu gledajući na dole. Jadna kamera je razbijena nedugo nakon sletanja kada se sletni stepen srušilo na preko 150 metara od mesta sletanja rovera, ali su njene slike[1] i one ostatka EDLCAM-a bile sačuvane u memoriji rovera pre presecanja električnog kabla koji je povezivao stepen i rover. U narednih nekoliko dana videćemo još slika i videozapisa EDLCAM kamera, a one obećavaju da će biti još neverovatnije. Moraćemo biti spremni da ne izgubimo sposobnost iznenađivanja takvim čudima.

Lično, više će me interesovati šta je snimila još jedna kamera iz EDLCAM seta, inženjerska kamera RUC(Rover Uplook Camera), koja je sa rovera snimala dinamični rad sletnog stepena. Ova kamera je još manja – teška je svega 80 grama – i za oko 140 sekundi rada pravila je po 30 kolor frejmova u sekundi

7
Mala kamera koja je u poslednjim metrina sletanja s rovera pratila i snimala rad Sky Cranea.

8
Mesto sletanja i imena različitih kvadranta u krateru Jezero.

9
Zvezda je igrala nerešeno na Marakani? Ne, nego Stelzner i ostali članovi 'Perseverance' tima slave uspešan tačdaun.

10
Kamere 'Perseverancea' / 'Marsa 2020'.

S druge strane, jučer smo dobili prve slike s kamera Hazcams (kamere za izbjegavanje opasnosti) crno-bijelo i niske razlučivosti. Uz to, slike su bile zamagljene zbog zaštitnog poklopca koji kamere nose kako bi izbjegli oštećenje regolitom izbačenim plinovima spuštajuće etape. Nije bilo vremena za slanje više slika jer je orbit MRO otišao ispod horizonta nedugo nakon slijetanja. Sad su izbačene naslovnice i stižu verzije u boji veće rezolucije. Perseverance ima šest Hazcams kamera, četiri prednje (zapravo dva para suvišnih kamera) i dvije stražnje. Za razliku od Curzityityjevih Hazcama, koji su bili kamere slične onima koje koriste Spirit i Opportunity, Hazcams Perseverancea novi su i imaju mogućnost snimanja slika u boji ako je potrebno (iako se crno-bijele slike mogu koristiti za vozne zadatke). Hazcams of Perseverance imaju vidno polje od oko 130º. Da bismo vidjeli slike veće rezolucije i s veće visine, morat ćemo pričekati subotu, kada je završilo postavljanje jarbola, gdje se nalaze dvije Navcam i dvije Mastcam-Z kamere (uz kameru instrument SuperCam). Nakon što se jarbol rasklopi, možemo uživati ​​u prvim panoramama. Nadamo se da će i ovaj vikend emitirati zvuk s mikrofona koji je snimao zvukove spuštanja i slijetanja. Da bismo vidjeli slike veće rezolucije i s veće visine, morat ćemo pričekati subotu, kada je završilo postavljanje jarbola, gdje se nalaze dvije Navcam i dvije Mastcam-Z kamere (uz kameru instrument SuperCam). Nakon što se jarbol rasklopi, možemo uživati ​​u prvim panoramama. Nadamo se da će i ovaj vikend emitirati zvuk s mikrofona koji je snimao zvukove spuštanja i slijetanja. Da bismo vidjeli slike veće rezolucije i s veće visine, morat ćemo pričekati subotu, kada je završilo postavljanje jarbola, gdje se nalaze dvije Navcam i dvije Mastcam-Z kamere (uz kameru instrument SuperCam). Nakon što se jarbol rasklopi, možemo uživati ​​u prvim panoramama. Nadamo se da će i ovaj vikend emitirati zvuk s mikrofona koji je snimao zvukove spuštanja i slijetanja.

 

[1] DDC kamera je u toku ~75 sekundi napravila po 12 kadrova u sekundi i očekuje se da ćemo dobiti oko 900 slika.

 

 Članci o ovoj misiji:

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • CRNA RUPA SVEMIRA al... said More
    Realnost je kontrolisana halucinacija... 2 dana ranije
  • Ljubiša said More
    Da, juče još jedna solarna baklja.... 3 dana ranije
  • lidija said More
    prredivno :D hvala autorima, zavidim... 4 dana ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Odgovora ima, samo treba tragati i... 5 dana ranije
  • Serbian said More
    Vrlo bitno pitanje u svakom smislu, jer... 6 dana ranije

Foto...