Galaksije

Galaksije koje se kreću brže od svetlosti

BrzeGalaksije 

Ako postoji ijedan apsolutni zakon u univerzumu, onda je to da ništa ne može putovati brže od svetlosti. Za ljubitelje naučne fantastike, to je pomalo deprimirajuća činjenica. Svemir je ogroman, i dok je brzina svetlosti za nas ljude nezamislivo velika, na međuzvezdanim razdaljinama ona je zapravo mučno spora. Čak i pri fotonskoj brzini od oko 300.000 kilometara u sekundi, potrebno je više od četiri godine da svetlost stigne samo do nama najbliže zvezde.

 

Opširnije: Galaksije koje se kreću brže od svetlosti

Write comment (23 Comments)

"Zvezde crne rupe" mogu rešiti misteriju malih crvenih tačaka

ZvezdeCreneRupeCrop

U leto 2022. godine, samo nekoliko nedelja nakon što je svemirski teleskop James Webb (JWST) počeo sa radom, astronomi su primetili nešto neočekivano i prilično čudno: sitne crvene objekte razbacane po nebu koji nikada ranije nisu viđeni. Ove "male crvene tačke" izgledale su izuzetno kompaktno i crveno, emitujući svetlost prvenstveno u srednjem infracrvenom spektru. Na ovim talasnim dužinama, Habl svemirski teleskop ih nije mogao detektovati, ali JWST je bio savršeno dizajniran za tu svrhu.

 

Opširnije: "Zvezde crne rupe" mogu rešiti misteriju malih crvenih tačaka

Write comment (4 Comments)

Webb istražuje najveći zvjezdorodni oblak u Mliječnom Putu

ZvezdorodniOblak 1

NASA-in Svemirski teleskop James Webb je razotkrio šaroliku zbirku masivnih zvijezda i svijetleće svemirske prašine u molekularnom oblaku Strijelac B2, najmasivnijem i najaktivnijem zvjezdorodnom području u galaktici Mliječni Put.

 

Opširnije: Webb istražuje najveći zvjezdorodni oblak u Mliječnom Putu

Write comment (0 Comments)

Spoljašnji delovi galaksije pokazuju veći potencijal za nastanjive planete

DeloviGalaksija

Nedavna studija pod nazivom "Shaping Galactic Habitability: the impact of stellar migration and gas giants", prihvaćena za objavljivanje u prestižnom časopisu Astronomy & Astrophysics, istražuje vezu između migracije zvezda i pronalaženja nastanjivih planeta unutar naše galaksije. Istraživanje je prvo koje koristi detaljne modele hemijske evolucije za proučavanje uticaja zvezdane migracije na Galaktičku nastanjivu zonu (GHZ) - region galaksije gde se pretpostavlja da se može razviti složen život.

 

Opširnije: Spoljašnji delovi galaksije pokazuju veći potencijal za nastanjive planete

Write comment (0 Comments)

Galaktika u kojoj se ima što vidjeti

NGC7456

I dok on na prvi pogled može i ne izgledati nešto posebno, samo još jedna od bezbrojnih tisuća spiralnih galaktika kakve postoje u svemiru, objekt na ovoj Slici tjedna NASA/ESA-inog Svemirskog teleskopa Hubble sadrži obilje toga što se da proučavati. Zove se NGC 7456, udaljen je od nas 51 milijun svjetlosnih godina, a nalazi se u zviježđu Ždrala.

 

Opširnije: Galaktika u kojoj se ima što vidjeti

Write comment (0 Comments)

Pramenje prašine oko prašinskog diska

IRAS 1 

Kao novu Sliku mjeseca, NASA/ESA/CSA-in Svemirski teleskop James Webb nam je ponudio jedan čudesni novi prikaz IRAS 04302+2247, planetotvornog diska koji se nalazi na 525 godina svjetlosti od nas, u jednom tamnom oblaku unutar zvjezodordnog područja u zviježđu Bika. Zahvaljujući Webbu, istraživači sada mogu proučavati svojstva i rast čestica prašine unutar protoplanetarnih diskova kakav je ovaj na slici. Time oni mogu rasvijetliti te najranije faze oblikovanja planeta.

 

Opširnije: Pramenje prašine oko prašinskog diska

Write comment (0 Comments)

Rešena kosmička zagonetka blazara

Misterija1

Galaksija PKS 1424+240, udaljena milijardama svetlosnih godina, zbunjivala je naučnike više od 50 godina. Klasifikovana kao blazar, ova galaksija poseduje izuzetno aktivnu crnu rupu u svom centru koja izbacuje snažne mlazove plazme u međugalaktički prostor. Ono što je blazare činilo zagonetnim jeste njihova specifična orijentacija – jedan od mlazova je usmeren direktno ka Zemlji, zbog čega izgledaju izuzetno sjajno. Međutim, u slučaju PKS 1424+240, brzina tih mlazova delovala je presporo da bi objasnila intenzivnu svetlost koju proizvode, što je predstavljalo dugogodišnju misteriju.

 

Opširnije: Rešena kosmička zagonetka blazara

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Miki said More
    Duca wrote:
    Miki wrote:


    Recimo, da ima neka izuzetno...
    4 sati ranije
  • Željko Kovačević said More
    "centar naše galaksije – mesto gde bi... 7 sati ranije
  • Baki said More
    Matematičar Antal Vereš sa Mađarskog... 13 sati ranije
  • Slavko said More
    Možda je sledeći veliki filter to da... 16 sati ranije
  • Duca said More
    Miki wrote:


    Recimo, da ima neka izuzetno...
    16 sati ranije

Foto...