'Voyageri' po stoti put
- Detalji
- Kategorija: Misije
- Autor Draško Dragović
Ako sam se u mladosti poistovećivao isajednom misijom, to su onda bili 'Voyageri'.
Opširnije: 'Voyageri' po stoti put
Write comment (9 Comments)Ako sam se u mladosti poistovećivao isajednom misijom, to su onda bili 'Voyageri'.
Opširnije: 'Voyageri' po stoti put
Write comment (9 Comments)Sadr
Supergigantska zvezda Gamma Cygny je markirna zvezda u centru asterizma Northern Cross (Severni krst), sazvežđa Cygnus (tj. Labud na našem). Ona ima i svoje lično ime: Sadr što dolazi od arapskog صدر ṣadr "prsa".
Fotografiju je napravio i sliku nam poslao grčki astronom Konstantinos Christodoulopoulos
Opširnije: Sadr - fotografija: Konstantinos Christodoulopoulos
Write comment (1 Comment)Dojadili su ti moji textovi iz istorije? Hoćeš taze vest? Evo samo za tebe. Pošto je ovaj dan pred istekom, pa dok Saša ovo okači, vest neće biti baš u real timeu ali nije bitno... bićeš u toku koliko je to kod nas moguće.
Opširnije: Poslat radarski hardver za misiju na Jupiter
Write comment (1 Comment)NASA servisira najveći program istraživanja planeta, na ogromnoj udaljenosti od ostalih kosmičkih agencija. Zapravo, mogli bismo gotovo reći da ako je NASA poslednjih decenija u nečemu briljirala, to je upravo na tom polju, gde je uspela da nas natera da živimo pravo zlatno doba u proučavanju Sunčevog sistema. Šta nas čeka u narednim godinama? Pa, jedna reč koja dobro sumira situaciju jeste kontinuitet. Tokom sledećih pet godina Nasin planetni naučni odeljak imaće prosečni godišnji budžet od $2,8 milijardi, što ga čini naučnim odeljkom sa daleko najvećim budžetom u Nasi[1] (seti se da i drugi naučni programi, poput astrofizike ili misija za osmatranje Zemlje, imaju svoje odeljke unutar agencije; osim toga, program misija sa posadom je onaj koji je do sada svake godine dobijao najveći udeo u budžetu). Uprkos svemu, postoje tačke koje treba poboljšati i druge koje su zabrinjavajuće.
Opširnije: Problemi Nasinog programa za planetna istraživanja
Write comment (3 Comments)ŠTA ČITA DRAŠKO DRAGOVIĆ?
(Pisac knjiga i članaka iz oblasti nauke, tehnologije...)
Opširnije: Šta čitaju prijatelji iz kampa: Drago Dragović
Write comment (8 Comments)Svakih 26 meseci Mars se tako postavi da se posmatran sa Zemlje nalazi tačno nasuprot Suncu. Takav položaj se zove opozicija (tj. opozicija Marsa prema Suncu) i to je odličan položaj za posmatranje nebeskih tela. Kada je u opoziciji telo izlazi na noćnom nebu uveče, a zalazi ujutro, tj. preko cele noći je sa nama. Kada je u takvom položaju onda nam je i vrlo blizu. Sem toga u opoziciji dati objekat se penje visoko na nebu pa ga posmatramo kroz tanje slojeve atmosfere.
Opširnije: Mars u opoziciji - idealan za posmatranje
Write comment (0 Comments)DEO MESECA U SSSR-U:
pola veka od 'Луне 16'
E-knjiga Draga I. Dragovića |
Mala loptasta kapsula visila je s padobrana na nebu kazahstanske stepe. Gledajući je, bilo je gotovo nemoguće zamisliti da je pre samo nekoliko minuta proletela kroz gornje slojeve Zemljine atmosfere ogromnom brzinom od 11 km/s. Zahvaljujući svojoj putanji, kapsula se brzo zaustavila, podvrgnuvši se brutalnom usporavanju od preko 300 g od kojeg bi svako ljudsko biće bilo pretvoreno u gulaš. Ali unutra nisu bili kosmonauti. Njihovo mesto je zauzimao 101 gram prašine i peska koji su poticali ni manje ni više nego sa Meseca. Bio je 24. septembar 1970. kada je u 08:26 po lokalnom kapsula sa svojim vanzemaljskim teretom dotakne tlo, oko 80 kilometara jugoistočno od grada Džezkazgana u Kazahstanu.
Write comment (0 Comments)
Comparison: Human Limits
Ovo su neki ljudski limiti. Kolika je najniža telesna temperatura koju je čovek preživeo, koliko je visok najviši čovek, koliko je iko bio najduže budan, koliki je najviši IQ, koliko je iko najduže živeo bez vode...
Opširnije: Poređenje: ljudski limiti
Write comment (0 Comments)U svemiru se sve okreće (osim samog svemira), i galaksije i zvezde i sve ostalo. Za život na Zemlji to je blagotvorno jer u tom njenom obrtanju Sunce periodično osvetljava i greje celu njenu površinu. I to je tako od kako je Zemlja nastala pre više od 4,5 milijarde godina, mada se brzina rotiranja vremenom menjala. A tako će se nastaviti i u budućnosti sve dok naša planeta bude postojala. Ali otkud to okretanje?
Opširnije: Zašto se Zemlja okreće?
Write comment (9 Comments)...A onda sam jednog dana, sasvim slučajno, tražeći na netu zanimljiv podatak kako se Mars vidi sa Dejmosa i Fobosa, naletim na jedan sajt koji je nudio taj podatak. Iznenadim se jer to nisam mogao nigde da pronađem. Kliknem i – predamnom se otvori Aladinova pećina!
Opširnije: SwRI otkriva bliske binarne trans-Neptunce
Write comment (0 Comments)