U subotu, 15. siječnja 2022. godine u 5:10 sati dogodila se erupcija podvodnog vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, smještenog 65 kilometara sjeverno od Nuku’alofe, u vodama otočja Tonga. U vremenu od 15 sati koliko mu je trebalo da dođe do 17.000 kilometara udaljene meteorološke postaje zvjezdarnice Apollo, bio je još uvijek dovoljno jak da ga se zabilježi.
Na samom kraju 2021. godine u knjižarama se pojavila knjiga neobičnog naslova: „Principles of Multimessenger Astronomy“. Njeni autori su dva australijska astronoma: prof. Miroslav Filipović i dr Nick Tothill, mada je u slučaju obojice ta državna pripadnost vrlo diskutabilna, jer prvi je i rođenjem i dušom Beograđanin, a drugi je radio i živeo u toliko zemalja da verovatno o sebi razmišlja samo kao o astronomu (a oni po difoltu ne poznaju granice).
Mnoštvo Sunčanih dana kojima svjedočimo ove zime posljedica su zemaljskih vremenskih prilika i one nemaju nekakvu poveznicu sa onime što se događa na našoj zvijezdi. A tamo se događaju stvari koje nisu baš onakve kakve smo predviđali.
Jedan tipično holivudski proizvod filmske industrije zadnjih dana kola među nama, iznenađujuće, ali skoro pa jednako uspješno kao i zadnja inačica virusa. Don't look up, ipak, nije samo klasični američki filmski kliše, ima snagu i za nešto podosta više od toga. Dvoje mladih pronalaze prijetnju iz svemira koja će nas uništiti ne iznađe li se tehnološko riješenje uz blagoslov politike a ono izostaje jer se vlast bavi svojim nekim trivijalnostima tipa izbori sa neshodljivim lažnim obećavanjima (zvuči poznato zar ne?!). E da sad ne otkrivamo posljednje poglavlje filma, pogledajte ga sami.
Krajem prošle godine, 14. decembra 2021. zvanično je otvoren IPA projekat Electra. Na prigodnoj ceremoniji otvaranja rukovodilac projekta, prof. dr Dušan Mrđa je govorio o planovima, zadacima i ciljevima IPA projekta Electra. Prenosimo taj govor u dva dela.
Kada se i poslednja zvezda ugasi svemir će postati prazno mesto bez svetlosti, aktivnosti i života. Crne rupe će progutati sve, ali će i one na kraju ispariti, prostor će se toliko proširiti da se zaostale čestice neće susretati i neće biti nikakve interakcije ni aktivnosti. Da li je baš tako? Odgovore daje tekst u časopisu The Conversation čije najvažnije delove prenosimo.
Kineska sonda 'Chang'e 4' postala je prvi ljudski artefakt koji je 3. januara 2019. meko sleteo na drugu stranu Meseca. Oko 12 sati nakon sletanja, sonda je aktivirala rover 'Yutu 2', koji je, logično, takođe ušao u istoriju kao prvo vozilo koje se kretalo 'onom' stranom našeg satelita. Od tada su prošle 3 godine i sve to vreme mali rover se kreće, polako ali neumoljivo. Nedavno je 'Yutu 2' (玉兔 二号) prešao oznaku od jednog kilometra na Mesecu 38. lunarnog dana misije (jedan lunarni dan je jednak jednom zemaljskom mesecu). Tačnije, 7. januara 2022. odometar 'Yutua 2' je pokazao 1003,9 metara. To svakako nije impresivna brojka, pogotovo u poređenju sa 10,54 km pređenih 'Луноходом 1' ili skoro 40 km 'Лунохода 2', ali nije loše za mali rover od 140 kg koji može da radi samo u određenim razdobljima lunarnog dana (kada Sunce nije prenisko ili previsoko na horizontu da bi mogla da se kontroliše da temperatura sistema ne izlazi van parametara vozila).
Prognozira se da će 25.solarni ciklus dostići vrhunac u julu 2025. godine kao relativno slab ciklus, sličan 24. solarnom ciklusu. Međutim broj sunčevih pega u proteklih 15 meseci nadmašuje prognozu. Mesečna vrednost na kraju decembra 2021. bila je više nego dvostruko veća od prognoze, i najveća u više od poslednjih 5 godina.
Kada se i poslednja zvezda ugasi svemir će postati prazno mesto bez svetlosti, aktivnosti i života. Crne rupe će progutati sve, ali će i one na kraju ispariti, prostor će se toliko proširiti da se zaostale čestice neće susretati i neće biti nikakve interakcije ni aktivnosti. Da li je baš tako? Odgovore daje tekst u časopisu 
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
