Devastirani ex sovjetski raketoplani
- Detalji
- Kategorija: Događaji
- Autor Marino Tumpić
Kad misliš da ne može gore – može.
Opširnije: Devastirani ex sovjetski raketoplani
Write comment (0 Comments)Kad misliš da ne može gore – može.
Opširnije: Devastirani ex sovjetski raketoplani
Write comment (0 Comments)Kina i Rusija su potpisale sporazum o saradnji u istraživanju Meseca. Za razliku od drugih nedavnih bilateralnih obaveza, čini se da se ovog puta suočavamo sa solidnijim paktom i dubljim planovima od prethodnih inicijativa, koje nisu išle dalje od puke izjave o namerama. Pa, hoćemo li uskoro da gledamo lunarne baze s Kinezima i Rusima kako hodaju po Mesecu? Ne tako brzo. Sporazum potpisan između Dmitrija Rogozina i Zhang Kejiana u proncipu je namenjen bespilotnim misijama. Tačnije, reč je o stvaranju Međunarodne lunarne naučne stanice, MNLS prema njenoj skraćenici na ruskom jeziku (Международная Научная Лунная Станция) ili Guójì Yuèqiú Kēyán Zhàn (国际 月球科研 站) na mandarinskom. MNLS će biti 'eksperimentalni istraživački kompleks' bez posade koji će se nalaziti u Mesečevoj orbiti i/ili na površini našeg satelita i koji će poslužiti kao put za buduće misije s ljudskom posadom.
Opširnije: 'Međunarodna lunarna stanica' Kineza i Rusa
Write comment (0 Comments)Izbor fotografija sa Astronomskog kampa "Letenka 2009"
Opširnije: AKL 2009 - bez komentara (foto M. Tumpić)
Write comment (0 Comments)Iako je robot 'InSight' već gotovo 1000 dana na Marsu, o njemu se već dugo ne čuje ništa. Očigledno je u toku estradizacija kosmosa: roveri, roveri, roveri, garnirano sa dronom i kosmikkom trkom SAD vs Kina. Malo mi je muka od toga. Očigledno da postojui samo oono što objavljuje TV. Nauka? Šta to beše?. A 'InSight' baš strogo naučna misija, što joj uostalom kaže i pun naziv: Istraživač unutrašnjosti [Marsa] uz pomoć istraživanja seizmike, geodezije i prenošenja toplote.
Opširnije: Nasin Marsov lender 'InSight' dobio energetsku injekciju
Write comment (9 Comments)Naravno, ovo je lična top lista teleskopa. Ako imate svoju listu - javite je.
Na prvom mestu najslavnijih teleskopa u istoriji sveta nalazi se:
Opširnije: Pet najslavnijih teleskopa
Write comment (0 Comments)Izbor fotografija sa Astronomskog kampa "Letenka 2009"
Opširnije: AKL 2009 - bez komentara (foto: J. Grnja)
Write comment (0 Comments)Japanski astronom Seiji Ueda uočio je 12. lipnja 2021. godine da se u zviježđu Herkula pojavila nova. Sjaj joj je bio 8,4m i u roku od 2 i pol sata porastao je za dvije veličine, na 6,2m. Do 13. lipnja sjaj joj je polako blijedio pa je pao na preko 7,5m. U trenutku kada sam ju ja snimao, njezin sjaj je dodatno pao i bio je 8,4m. Ona je u dosegu dvogleda i malih teleskopa pa ju se može vidjeti i bez velikih astronomskih instrumenata. Zbog prirode procesa koji se odvijaju, njezin sjaj je primjetno ružičaste boje. Dok sam ju snimao, to je bila prva karakteristika koju sam primijetio. Prekrasna lijepa ružičasta boja. Ona je posljedica emisije dijela spektra koji zrači užareni vodikov plin. No, krenimo redom.
Write comment (4 Comments)
Prošlo je preko dvadeset godina otkako smo izbliza vidjeli najveći mesec u Sunčevom sistemu, svet veći od planete Merkur. Suša novih slika okončana je 7. juna 2021, kada je Nasina sonda 'Junona' ('Juno') proletela na 1038 km od Ganimeda brzinom od 19 km/s. To je najbliži susret s ovim gigantskim satelitom od 20. maja 2000. godine, kada je sonda 'Galileo' pretposljednji fly-by iznad ovog Jovijanskog meseca. Istina je da niko nije očekivao da će slike biti nešto o čemu treba pisati kući. Kao što je poznato, 'Junona' nosi vrlo jednostavnu kameru, JunoCam, dodatu u poslednjem trenutku radi public relations razloga. Iako su poslednje slike Jupitera daleko premašile očekivanja, Ganimed je manja meta i nije se očekivalo ništa spektakularno. Međutim,slike su nas sve iznenadile svojom ogromnom rezolucijom. Jelena, samo za tebe, Ganimed, dve decenije nakon što smo ga poslednji put videli izbliza:
Opširnije: 'Junona' proletela pored Ganimeda
Write comment (2 Comments)Izbor fotografija sa Astronomskog kampa "Letenka 2008". Vidite da li se nalazite na nekoj od tih fotografija!
Opširnije: AKL 2008 – bez komentara
Write comment (0 Comments)Gde je stvarno granica solarnog sistema? Gde druge zvezde jače gravitaciono privlače objekte od našeg Sunca? O tome ne znamo ništa, ali možemo da dumamo i pravimo teorijske modele. Sredinom prošlog veka, nizozemski astronom Jan Oort je ponudio koncept koji i danas važi o složenom oblaku planetezimala koji je udaljen od Sunca od 2000 do 200.000 AJ (0,03 do 3,3 svetlosne godine).
Opširnije: Šta je to Ortov oblak?
Write comment (3 Comments)