Organizacijski odbor AKL Letenka 2021 i Astronomska udruga Vidulni ovim putem umoljavaju sudionike ovogodišnjeg Astronomskog kampa Letenka da iz svojih domicilnih država na AKL donesu uzorke zemlje (prašina, zemlja, minerali, kamen..) u malim kutijama a da pri tome masa i volumen ne prelaze vrijednosti od 50g odnosno 50x50x50mm.
Evropa – odn. Evropska kosmička agencija (ESA) je, ne računajući Rusiju – najveća kosmička sila bez vlastitog broda sa posadom. Da ne pogrešimo, Evropa poseduje vrlo moćan kosmički program s ljudskom posadom – trenutno na ISS imamo Francuza Thomasa Pesqueta – ali zavisi od SAD i Rusijie – a možda uskoro i od Kine – da bi poslala svoje astronaute u svemir. A nije da nisu pokušali. Osamdesetih godina Francuzi su inzistirali da nametnu svoj trajekat 'Hermes' ostatku Ese, ali nisu uspeli. Kasnije su i druge inicijative za dizajn kapsula s posadom propale u nedostatku političkog interesa, baš kao što se ni projekti za razvoj broda s posadom u saradnji s Rusijom nisu ostvarili. Nakon toliko neuspešnih pokušaja, da li je moguće da ESA ponovno forsira stvaranje vlastitog programa s posadom?
Kao što postoji alternativna scena u slikarstvu, arhitekturi, muzici, politici i sl., tako i u kosmičkoj industriji postoji čitav jedan svet koji živi i razmnožava se ispod radara. Danas se za njih koristi eufemizam startup, ali znaš na šta mislim... Neki od njih su vrlo jaki, sa šestocifrenim budžetima, a neki su prava egzotika, sa par ludih inženjera koji se bave konkursima za lunarne guseničare ili podmornicama za Titan. To je za nas krajnje neshvatljivo jer je san naših inženjera da otvore makar pekaru ili da valjaju robu sa Alija, a o kosmosu razmišljaju samo kad im stignu računi... Danas bih da vas upoznam sa nekim od pomenutih ludaka – privatnici koji lansiraju teleskope od 1 inča!
Leto na severnu Zemljinu hemisferu dolazi između 20. i 22. juna, kako koje godine i zavisno od lokalne vremenske zone. Ove godine ono kod nas stiže u ponedeljak 21. juna u 05:32 po našem, srednjoevropskom vremenu.
Technologies for interstellar travel. How will humanity reach the stars?
Dobro, ljudske sonde su se zašle svud po Sunčevom sistemu, zavirile u njegove mračne dubine. Ali šta je sa stvarno dalekim predelima naše galaksije? Najbliža zvezda od nas je udaljena 268.770 astronomskih jedinica (AJ=150 miliona km) i nameće se pitanje hoće li čovek ikada uspeti da stigne do tih, ali i mnogo daljih predela. Evo nekih rešenja.
17. juna 2021. Kina je raketom Long March-2F Y12 lansirala letelicu Shenzhou-12 sa posadom. Astronauti su tako krenuli ka kineskoj svemirskoj stanici Tiangong
Dana 16. juna 2021., nakon dugo vremena izvadio sam stari razmontirani i 'rashodovani' teleskop refraktor 80/800mm izrađen u SSSR-u. Trebalo je vremena da se ponovo sastavi Baćuška. Teleskop je fabrički proizveden 1976. godine, a 1978. (prije 43 godine) kupio ga je moj pokojni otac sa lagera tadašnje firme Jugolaboratorija iz Beograda.