Nijedan satelit ne bi preživeo
Evropska svemirska agencija (ESA) nedavno je sprovela najekstremniju simulaciju svemirske oluje do sada, sa zastrašujućim zaključkom: nijedna svemirska letelica ne bi preživela takav kataklizmični događaj. Cilj simulacije bio je testiranje otpornosti satelita i operativnih timova na solarnu superoluju koja bi parirala čuvenom Karingtonovom događaju iz 1859. godine [1], najsnažnijoj geomagnetnoj oluji ikada zabeleženoj.

Simulacija je održana u kontrolnom centru misije ESA u Darmštatu, u Nemačkoj, i služila je kao ključna provera spremnosti za predstojeću misiju Sentinel-1D.
Trostruka pretnja sa Sunca
U simuliranom scenariju, Sunce je na Zemlju poslalo trostruki udarac koji bi izazvao kaskadne kvarove širom našeg tehnološkog sistema:
1.Rendgenski bljesak (X-klasa solarne baklje): Zračenje stiže do Zemlje za samo osam minuta, trenutno ometajući komunikacione, radarske i sisteme za praćenje.
2.Visokoenergetske čestice: Usledio je nalet protona, elektrona i alfa čestica. Ove čestice pogađaju satelite u orbiti, izazivajući lažna očitavanja, korupciju podataka i potencijalno fizičko oštećenje hardvera.
3.Koronalno izbacivanje mase (CME): Najopasniji deo oluje, masivni oblak plazme, udara u Zemljino magnetno polje oko 15 sati kasnije. Ovaj udar bi dramatično povećao otpor u gornjim slojevima atmosfere, što bi dovelo do povećanja trenja na satelitima do 400%. To bi ih izbacilo iz predviđenih orbita, povećavajući rizik od sudara i skraćujući njihov životni vek.
Na Zemlji, ista oluja bi mogla da preoptereti električne mreže i naftovode geomagnetnom energijom, potencijalno izazivajući masovne i dugotrajne prekide u snabdevanju strujom i komunikacijama.
Neizbežnost i priprema
Stručnjaci ESA su naglasili da ovakav ekstremni događaj nije pitanje "da li će se desiti", već "kada će se desiti".
Horhe Amaja, koordinator za modeliranje svemirske prognoze u ESA, dodao je da bi "ogroman protok energije izbačen sa Sunca mogao da ošteti sve naše satelite u orbiti." Iako su sateliti u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO) obično bolje zaštićeni atmosferom i magnetnim poljem, eksplozija magnitude Karingtonovog događaja ne bi ostavila nijednu svemirsku letelicu bezbednom [1].
Kako bi se pripremila za neizbežno, ESA proširuje svoju mrežu za praćenje i razvija misiju Vigil, čije je lansiranje planirano za 2031. godinu. Vigil će biti pozicioniran na tački L5 sistema Sunce-Zemlja, odakle će moći da pruži mnogo ranija upozorenja o nadolazećim solarnim erupcijama. Cilj je obezbediti da svemirska i zemaljska infrastruktura mogu brzo da se oporave.
|
Faza Solarne Oluje
|
Vreme do udara (približno)
|
Glavni uticaj
|
Posledice na Zemlji i u Svemiru
|
|
1. Rendgenski bljesak
|
8 minuta
|
Elektromagnetno zračenje
|
Prekid komunikacija, radara i sistema za praćenje.
|
|
2. Visokoenergetske čestice
|
Nekoliko sati
|
Radijacija (protoni, elektroni)
|
Oštećenje hardvera satelita, korupcija podataka, lažna očitavanja.
|
|
3. Koronalno izbacivanje mase (CME)
|
15 sati
|
Geomagnetna oluja i atmosferski otpor
|
Povećanje trenja na satelitima do 400%, preopterećenje električnih mreža, masovni prekidi struje.
|
🔍 Zašto je ovo važno
- Sateliti igraju ključnu ulogu u navigaciji, komuniciranju, meteorologiji, zemaljskim mrežama podsjetnika. Ako bi masa satelita bila oslobođena ili onesposobljena, posledice bi bile velike: komunikacije, GPS, vojne i civilne infrastrukture.
- Simulacija pokazuje lančani efekat: od Sunca → sateliti → zemaljska infrastruktura.
- Priprema unapred (ranija mjerenja, bolja zaštita, krizne procedure) može značiti razliku između relativne kontrole i katastrofe.
Reference:
[1] Mathewson, S. (2024). 'No spacecraft would survive': Europe simulates catastrophic solar storm to warn of real risks. Space.com. https://www.space.com/astronomy/no-spacecraft-would-survive-europe-simulates-catastrophic-solar-storm-to-warn-of-real-risks
------------------
|
KARINGTONOV DOGAĐAJ (Carrington Event) je naziv za najsnažniju geomagnetnu oluju ikada zabeleženu u istoriji. Dogodio se 1. i 2. septembra 1859. godine. Evo ključnih informacija o tom događaju:
Događaj je dobio ime po britanskom astronomu Ričardu Karingtonu (Richard Carrington), koji je prvi posmatrao i zabeležio solarnu baklju koja ga je izazvala. |





KOJI TELESKOP DA KUPIM?




