Nekada jako popularni crtić Sivko i Gricko
Danas se na nebu dogodilo nešto neobično. Da nije medija koji su o tome izvijestili, puno ljudi ne bi ni znalo za taj događaj. A kako i bi kada se nije mogao vidjeti samo tako, da ga čovjek ugleda kada pogleda prema gore. Tako je bilo kod nas, no na nekim dijelovima Zemaljske kugle vidjelo se to itekako dobro. Evo o čemu se radilo. Dogodila se prstenasta pomrčina Sunca. Ona se događa kada se Mjesec, koji je u mijeni mlađaka, nađe u svojoj najudaljenijoj točki od Zemlje, apogeju, a prividno se nađe u ravnini točno prema Suncu. To je gledano sa Zemlje. Da smo negdje drugdje u svemiru, to se ne bi dogodilo. Zato kažemo - prividno.
Prstenasta pomrčina Sunca, 10.6.2021. © Ljubaznošću: Science and Astronomy, Melbourne
Kako je Mjesec u apogeju prividno manji od prividne veličine Sunca, on tom prilikom ne može potpuno prekriti Sunčevu ploču i oko njega vidimo sjajni prsten svjetla Sunca, onaj koji nije prekriven nešto manjom Mjesečevom pločom. No, mi ovaj puta nismo bili te sreće jer smo se nalazili podosta udaljeni od zone totaliteta. U našem slučaju, Mjesec je tek malo "gricnuo" sunčev "kolačić". Otuda i takav naslov. Mjesec je Gricko, a Sunce kolačić. Sjeća li se još netko onog starog crtića Sivko i Gricko?
No, pustimo sada crtiće, idemo na pomrčinu. Prije same pomrčine napravio sam redovito mjerenje Sunčeve aktivnosti. To je osnovni zadatak zvjezdarnice Apollo, praćenje Sunčeve aktivnosti. Nakon toga sam pripremio teleskop za snimanje ove naše djelomične pomrčine Sunca. Ako je netko sada ostao zbunjen jer sam gore napisao da je to prstenasta pomrčina Sunca, a ovdje spominjem nekakvu djelomičnu pomrčinu Sunca, to je zato što se iz naših krajeva vidjela kao djelomična.
Mjerenje Sunčeve aktivnosti na dan 10.6.2021. godine.
Pripreme
Na objektiv teleskopa SkyWatcher Maksutov 127/1500 mm stavio sam Baaderov AstroSolar filtar, jer bez njega ne smijemo gledati u Sunce, niti okretati kamere prema Suncu, pogotovo ne one koje su postavljene u fokusu teleskopa. Za djelić sekunde bile bi pretvorene u beskorisni komad hardvera. Sunce bi im spržilo osjetljive senzore, baš kao i naše oko. Zato u Sunce treba gledati isključivo samo kroz posebno izrađene astronomske filtre koji su i izrađeni za te namijene. Postoji više metoda kako se Sunce može promatrati, no to nije današnja tema. Zato vam dajem ovaj video zapis u kojemu sam pokazao kako se Sunce može sigurno promatrati i snimati pa ako vas to zanima, svakako ga pogledajte.
https://www.youtube.com/watch?v=zghWtxYQ2SU
Za snimanje sam odabrao fotić Canon EOS-650D kojega sam postavio u fokus teleskopa. Njega sam povezao s računalom i dalje sam putem računala upravljao i teleskopom i snimanjima. Šteta što na Suncu nije bilo većih pjega koje su tamo bile do prije nekoliko dana. Nije da bi one nečemu koristile nego bi cijeli prizor bio atraktivniji. No, ne možemo utjecati na to pa se moramo zadovoljiti onime što se toga trenutka nalazilo na "repertoaru", a to su dvije grupe vrlo sitnih Sunčevih pjegica koje nisu atraktivne ali su poslužile u svrhu ispravnog fokusiranja slike.
https://www.flickr.com/photos/zvijezde/51237673247
Kada nema pjega na Suncu, problematično je dobiti ispravan fokus jer se ne možemo poslužiti jasnim detaljima, osim pokušati sliku što bolje "izoštriti" na samom rubu Sunčeve ploče, što zna biti pomalo frustrirajuće, jer slika obično treperi uslijed loma zraka svjetlosti u Zemljinoj atmosferi. Zrak je i sada malo treperio no to nije bio neki veliki problem. Cijelo Sunce se jasno vidjelo na zaslonu i probne fotografije su pokazale da je sve kako treba pa sam spremno dočekao početak događaja.
O računanju vremena
Pomrčina je počela u 10:08 UT sati (12:08 po UK vremenu - UK je ukazno vrijeme, odnosno ljetno vrijeme). Astronomi uvijek vremena pišu u UT (universal time - svjetsko vrijeme - UTC) obliku jer zahvaljujući tome, svi u svijetu tada točno znaju kada je to bilo. Ako vremena pišemo po lokalnom vremenu, nitko osim nas neće znati kada se događaj dogodio. Tu zbrku ste sigurno vidjeli po medijima kada se nešto najavljuje, a vremena su napisana po lokalnom vremenu neke zemlje, a vi nemate pojma koje je to vrijeme kod vas. Kada vrijeme navedete u UT, tada svi, bilo gdje u svijetu, znaju koliko sati trebaju dodati ili oduzeti, ovisno u kojoj se vremenskoj zoni nalaze. Kod nas je to ljetno vrijeme, što znači da UT vremenu trebamo dodati 2 sata. Sada kad smo to razjasnili, možemo dalje.
Pomrčina
Isprva nisam ništa primjećivao na zaslonu. Sunce je i dalje bilo savršeno okrugla svijetla ploča na kojoj su se nazirale sitne pjegice podijeljene u dvije grupe. Ništa nije narušavalo taj oblik. Međutim, već nakon koje minute počela se nazirati mala nepravilnost na gornjem desnom rubu Sunca. Nije bilo sumnje, Mjesečev rub izvirivao je na sjeverozapadnom rubu Sunca. Svakih nekoliko minuta sam snimao po nekoliko snimaka, povremeno provjeravajući i popravljajući fokus ako je bilo potrebe. Maksimum pomrčine dogodio se u 10:39 UT sati. Tada je Gricko gricnuo oko 2% kolačića. I nakon toga se počeo udaljavati prema sjevernom rubu Sunčeve ploče.
https://www.flickr.com/photos/zvijezde/51239560140
https://www.flickr.com/photos/zvijezde/51238704403
https://www.flickr.com/photos/zvijezde/51238704353
Meridian flip
U 11:00 UT sustav praćenja na teleskopu, odlučio je da je vrijeme da napravi takozvani "meridian flip". To se događa kada objekt promatranja prijeđe s istočne strane meridijana, na zapadnu stranu. Sustav praćenja na teleskopu tada preokreće montažu teleskopa za 180o kako bi spriječio da optička cijev, odnosno tubus teleskopa, zapne ili udari u stativ montaže teleskopa. Ja nemam taj problem jer umjesto na tronošcu, moji teleskopi se nalaze na stupu. No, sustav to ne zna pa je zaustavio praćenje Sunca, odnosno prestao je kompenzirati Zemljinu vrtnju i slika mi je počela "bježati" po ekranu. Imao sam dva izbora, ili ručno putem kontrolera nastaviti praćenje ili mu dozvoliti da napravi "meridian flip". U normalnim okolnostima dozvolio bih mu to, no kako je pomrčina bila pri samom svojem kraju, nisam mu to dozvolio. Ako bi napravio "meridian flip morao bih preorijentirati kameru kako bih popravio sliku koja bi se nakon tog postupka "preokrenula". Tu bih izgubio još nešto dragocjenog vremena pa sam zaključio da nije neki problem ručno gamepadom upravljati teleskopom i istovremeno snimati, jer su ekspozicije ionako vrlo kratke pa ništa od toga neće utjecati na krajnji rezultat. I pokazalo se da sam bio u pravu, sve je šljakalo kako treba i dalje.
Mjesečevi vrhunci
Još jedna zanimljivost se vidi na snimcima. Pregledavajući astrofotografije snimljene djelomične pomrčine Sunca, na mjestima gdje se vidi Mjesečev rub, jasno se razabiru najviši vrhovi Mjesečevih planina i kratera. Vide se jasno na svim fotografijama. Teško je reći koji su to točno objekti Mjesečeve površine, no čovjeka veseli promatrati i te detalje. Prilažem jednu fotografiju na kojoj se dobro vide i te Mjesečeve znamenitosti.
https://www.flickr.com/photos/zvijezde/51237789472
Smetalo na nebu
Sve sam to snimio, no, pred sami kraj pomrčine, došao je nepozvani gost. Pogađate, oblak. Lijeno je dolepršao i prekrio tu nebesku pozornicu. Zadržao se dovoljno dugo da nisam mogao snimiti baš sami završetak, no imao sam dovoljno snimaka da nisam propustio ništa važno niti atraktivno. Ova sama pomrčina je bila takva da kod nas nije izazvala neko veliko uzbuđenje. Nije bilo razloga za time. No, oni koji su bili na mjestima gdje se vidjela kao prstenasta, e to je bilo sasvim drugačije. Tamo je izazvala pravi spektakl na nebu.
https://www.flickr.com/photos/zvijezde/51239271809
A meni je bilo zadovoljstvo snimati i ovu malu pomrčinicu jer je već podosta vremena prošlo od zadnje pomrčine, kako Mjeseca, tako i Sunca. Kada se nekoliko zadnjih pomrčina događalo, kod mene je bilo oblačno pa ih nisam mogao pratiti. I zato me ova pomrčina Sunca jako razveselila. Napokon jedna pomrčina koju sam mogao odraditi kako treba.
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
