Oni koji prate što se događa na Suncu, našoj zvijezdi, uočili su da mjerodavne službe i institucije za praćenje aktivnosti Sunca, uz grupe Sunčevih pjega stavljaju oznake u obliku slova i brojeva.
Vjerojatno ste se zapitali, što te oznake znače? Još od prvih promatranja Sunca koja su vršili Galileo Galilei, Thomas Harriot, Johannes i David Fabricius i Christoph Scheiner ali i oni koji su kasnije to nastavili, pojavila se potreba da se Sunčeve pjege nekako označe, da ih se evidentira. Bilo je tu svašta, tko god se uhvatio tog posla imao je svoje načine označavanja. Sunčeve pjege, kao takve, nije moguće označiti pojedinačno. Tko god je to pokušao, brzo je odustao. Naravno, ima ih toliko puno da ih je nemoguće popisivati pjegu po pjegu. Stoga se prešlo na označavanje grupa Sunčevih pjega, što je i logično.
Galileovi crteži Sunca od 26. i 27. juna 1613. godine.
© Ljubaznošću: Octavo
Veća slika
Sunčeve pjege imaju "sklonost" pojavljivati se u grupama, ali nije rijetkost da ih ima puno u obliku samostalnih pjega. Sve je to vezano za procese koji se događaju u unutrašnjosti Sunca.
NOAA označavanje
U skorije vrijeme ili točnije 5. siječnja 1972. godine, američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA - The National Oceanic and Atmospheric Administration) počela je s označavanjem koje se i danas službeno koristi. Metoda njihovog označavanja nije da daju oznake grupama Sunčevih pjega nego da označavaju aktivna područja na površini Sunca. Znači označavaju površine veće no što ga zauzimaju grupe pjega. Njihove se oznake sastoje od slovno brojčanih znakova. Obično oznake počinju s dva slova AR koja označavaju pojam Active Region iza kojih slijedi neki četveroznamenkasti broj. Osim oznake AR može se naići i na oznaku u obliku NOAA Region iza koje također slijedi četveroznamenkasti broj.
Kao primjer, raščlanimo to. AR2391 ili NOAA Region 2391 nam govori da se radi o oznaci koju je dodijelila NOAA i koja se odnosi na aktivno Sunčevo područje (AR) koje nosi redni broj 2391. U tom aktivnom području na površini Sunca može biti jedna jedina pjega, ali može biti i više grupa Sunčevih pjega. Kako to? Odgovor se nalazi u trenutku kada se dodjeljuje oznaka. Naime, da bi se oznaka odredila, po pravilima, najmanje dvije zvjezdarnice / opservatorija moraju potvrditi promatranje istog područja na Sunčevoj površini gdje su se pjega ili grupa pjega pojavile i s oba mjesta treba stići potvrda da su pjege uočene. Tek tada se tom području dodjeljuje spomenuta oznaka.
U situaciji kada se recimo pojavi jedna pjega, dodijeli se oznaka i moguće je da se u tom području razvije cijela grupa pjega, ali i da se ta grupa podijeli na dvije grupe Sunčevih pjega. Dodijeljena oznaka ostaje bez obzira što se u tom području dogodilo. Nije rijetkost da oznaka ostane samo jednoj pjegi jer se oko nje nije oformila grupa pjega, ali nije rijetkost da oznaka ostaje i kada se razviju dvije grupe pjega u tom aktivnom području. Zato oni koji ne poznaju sustav označavanja Sunčevih pjega, griješe kada napišu, na primjer, snimio sam veliku Sunčevu pjegu AR2391. To nije oznaka Sunčeve pjege, niti oznaka grupe Sunčevih pjega nego oznaka cijelog aktivnog područja na površini Sunca u kojemu se te pjege nalaze.
Brojevi
A kako se dodjeljuju brojevi iza slovnih oznaka? U trenutku kada je ovaj način označavanja započeo, rekli smo da je to bilo 5. siječnja 1972. godine, krenulo se od početka i brojevi označavaju redni broj. Taj redni broj ima četiri znamenke, a počeo je naravno, od 0001. Ništa komplicirano. Oznaka AR2391 ili NOAA Region 2391 nam govori da je riječ o Sunčevim pjegama po NOAA označavanju koje se nalaze u nekom području 2391 po redu. Nakon toga, iduća oznaka je AR2392, AR2393 itd. I tako je to išlo sve do 14. lipnja 2002. godine kada se "izvrtio" četveroznamenkasti brojač i na red je došla oznaka koja je trebala biti AR10000. No, to se nije dogodilo. Zašto?
Sunčeva površina snimljena svemirskom letjelicom SDO, 4. februara 2016. godine.
© Ljubaznošću: NASA / SDO
Veća slika
Iz praktičnih(?) računalnih razloga, zadržao se sustav brojanja s četiri znamenke. I kako sada? Redni broj 10000 se pisao kao 0000. Idući je bio 0001, pa 0002 i tako dalje. Pomislili biste da se brojač resetirao, no nije. Iako se i dalje pišu samo četiri znamenke, podrazumijeva se da je riječ o 1XXXX načinu označavanja. Zadnji redni broj koji je NOAA dodijelila u trenutku pisanja ovoga teksta, bio je 2551. Zapravo je riječ o rednom broju 12551 no zbog maloprije rečenog razloga, oznaka je AR2551 ili NOAA Region 2551.
Dvaput je dvaput
Do kada vrijedi dodijeljena oznaka aktivnog područja? Pomislili biste da se jednom dodijeljena oznaka može zadržati trajno, ali nije tako. Oznaka dodijeljena aktivnom području na Sunčevoj površini traje točno toliko koliko se to područje vidi.
Budući da vidimo samo aktivna područja koja su na strani Sunca okrenutoj prema Zemlji, a Sunce se okrene oko svoje osi jednom svakih 27 dana (ekvator rotira brže od polova), isto aktivno područje može se vidjeti više od jedanput (ako to traje dovoljno dugo). U tom slučaju, aktivno područje će dobiti novi broj.
Sunčeva površina snimljena svemirskom letjelicom SDO, 6. februara 2016. godine.
© Ljubaznošću: NASA / SDO
Veća slika
Dakle, dugovječno aktivno područje može dobiti nekoliko brojeva. To znači, da ako se na ekvatoru Sunca nalazi velika grupa pjega koja je dovoljno postojana da preživi taj ciklus Sunčeve rotacije od 27 dana, mi ćemo ju ponovo vidjeti kako se po drugi puta pojavljuje na istoku. Tada će se tom aktivnom području dodijeliti nova oznaka, a neće zadržati staru, prije dodijeljenu. No to su rijetki događaji. Klasični životni vijek Sunčevih pjega je oko dva tjedna. Rijetke izdrže cijelu Sunčevu rotaciju.
Označavanje Sunčevih pjega u zvjezdarnici Apollo
U zvjezdarnici Apollo svakodnevno se motri Sunce i prati njegova aktivnost. Metoda koja se koristi je projekcija na zaslon. To je metoda koja omogućava prikupljanje mnoštva podataka potrebnih za izračunavanje Sunčeve aktivnosti. Ta se metoda koristi u gotovo svim zvjezdarnicama svijeta koje se bave praćenjem Sunčeve aktivnosti. Više o tome možete pronaći u članku Opažanje Sunca i vidjeti ju u članku Metode motrenja i snimanja Sunca.
U priloženim crtežima Sunčeve fotosfere možete vidjeti oznake pored svake grupe pjega ili pojedinačne pjege. Podaci vezani za to prikazuju se u oznaci križića gdje se gornjem lijevom kvadrantu prikazuje Ciriška klasifikacija grupe, desno gore je broj pjega sadržan u toj grupi, u lijevom donjem kvadrantu nalazi se redni broj grupe Sunčevih pjega u tekućoj godini promatran iz zvjezdarnice Apollo, a u desnom donjem se nalazi redni broj aktivnog područja koji je dodijelila NOAA (slovna oznaka AR se podrazumijeva, pa ju ne navodimo u označavanju). Neke zvjezdarnice umjesto NOAA oznake na tom mjestu upisuje polaritet grupe pjega. Znači, u zvjezdarnici Apollo grupama Sunčevih pjega dodjeljuju se redni brojevi.
Iz primjera na crtežu Sunčeve fotosfere gore, možemo vidjeti da se grupe Sunčevih pjega 17 i 18 nalaze u istom aktivnom području jer nose oznaku 2491 po NOAA označavanju. Tu vidite primjer kada se u istom aktivnom području nalazi više grupa Sunčevih pjega. Za razliku od NOAA sustava označavanja, u slučaju da se jedna grupa pjega raspadne i podijeli u dvije grupe, vodeća grupa zadržava svoj postojeći broj, a novostvorenoj grupi dodjeljujemo prvi slobodni redni broj.
U drugom primjeru vidimo da se grupa iz prethodnog primjera, pod brojem 16, podijelila na dvije grupe od kojih prva nosi broj 16, a druga, novonastala, dobila je tada slobodan idući broj 20. Obje se nalaze u AR2494.
Što se tiče astrofotografskih snimaka, navodimo u nazivu da se radi o grupi pjega oznake, na primjer 177 / AR2403 gdje se prvi broj 177 odnosi na naš vlastiti sustav označavanja rednog broja grupe, i drugog broja iz NOAA sustava označavanja, u ovome slučaju oznake AR2403, koja označava da je grupa pjega član tog aktivnog područja. Slične varijante označavanja imaju i druge zvjezdarnice koje se bave promatranjima aktivnosti Sunca, svaka ima svoje lokalne specifičnosti.
Eto, nadamo se da vam je sada jasnija nomenklatura vezana za označavanja pjega, grupa pjega i aktivnih područja na površini naše zvijezde.
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
