Generacijski gledano skoro da je bilo prekjučer kada je čovječanstvo otkrilo planet Ceres. Činilo se da je to karika koja nedostaje u prostoru između Marsa i Jupitera. Od tada puno se toga promijenilo a i sam Ceres postao je tek mali planet – veliki asteroid sa brojem jedan. Neke stvari ipak su sve dosad ostale nepromijenjene. Naše znanje o Ceresu zasigurno je veće nego u XIX stoljeću no o njemu zapravo neznamo ništa. Ceres sada dolazi u centar pozornosti astronoma, biti će potrebno svega dva mjeseca da letjelica Dawn stigne u njegovu blizinu a ono što bi nam tamo mogla pronaći moguće da „broj jedan“ zaista vrati u centar pažnje i ne samo astronoma!

Ceres Dawn-vs-Hubble

Fotografije koje je NASAina letjelica upravo poslala na Zemlju pokazuju kako se na Ceresu nalaze krateri i mora slično Mjesecu. Suspektna bijela mrlja koju je snimio HST prije desetak godina još je uvijek tamo i nije posljedica „pogreške“ na fotografijama. Herschelov svemirski teleskop nedavno je otkrio prisustvo vodene pare koja možda šiklja iz svojevrsnih gejzira ogromnih akumulacija vode ispod površine, možda su tamo pravi „vodni vulkani“, možda je Ceres aktivan svijet?! Neki od znanstvenika čak spekuliraju kako je moguće da se tamo nalaze i oceani vode i kontinenti leda! Ispod površine ih svakako ima no možda vode i leda ima i na samoj površini! Sve ovisi o tome ima li Ceres dovoljno atmosfere, koliko je njegova jezgra topla te kolika je temperatura površine. Sve to onda poteže i pitanje života na zasad nepoznatom svijetu.

Pomalo se čak kao autor članka pribojavam navoditi daljnje spekulacije znanstvenika ili napisati svoje mišljenje jer bi lako mogao ogresti u svijet nebuloza, no bude li i djelić navedenog istinit naše poimanje Ceresa biti će potpuno drugačije od dosadašnjeg.

dawn 3dmodel

Već krajem siječnja Dawn će poslati fotografije znatno bolje razlučivosti. Početkom ožujka NASAina letjelica biti će tisuću puta bliže Ceresu nego što je to sada a mi ćemo na ekranima vidjeti 1000 puta kvalitetnije fotografije. Svijet znanstvene mašte ustupiti će mjesto činjenicama koje su se nebrojeno puta dosad pokazale još intrigantnije nego smo mogli i zamisliti. Punih šesnaest mjeseci planirano je Dawnovo istraživanje Ceresa neposredno iz orbite.

Dvije stotine i četrnaest godina nakon otkrića Ceres je bio i ostao zagonetka. Do skidanja vela tajni dijele nas nepuna dva mjeseca. Tko zna je li Giuseppe Piazzi 01. siječnja 1801. mogao zamisliti da će njegovi kolege u ne tako (pre)dalekoj budućnosti posjetiti svijet kojeg je (slučajno!) otkrio u Novogodišnjoj noći. Manje je poznato kako je kemijski element Cerij (broj 58 u Mendeljejevoj tablici kemijskih elemenata) otkriven 1803. dobio naziv po Ceresu! Još je manje poznato kako se na specijalnom mikročipu smještenom na letjelici Dawn lansiranoj 2007. godine nalaze i imena ljudi iz našeg okružja pa tako i Danijela Reponja, najvećeg „svemirskog spamera na ovim prostorima“. Tijekom svoje dugogodišnje svemirske odiseje Dawn je nakratko istraživala Mars te boravila u orbiti oko asteroida Vesta. Nakon godinu i pol dana istraživanja Ceresa znati ćemo hoće li letjelica krenuti ka novom cilju ili će tu biti kraj ove misije i početak pripreme za nova istraživanja „broja jedan“ po hitnom postupku.


Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži