Stena zlokobnog imena Apofis, prečnika 325 metara što je otprilike visina nebodera od 80 spratova, već neko vreme nas uznemirava. Ona obilazi Sunce na srednjem rastojanju od 138 milion kilometara, ali deo tog puta provede dalje, čak dalje nego što je od Sunca udaljena naša planeta. Drugim rečima, ume da bude neprijatno blizu Zemlje.

 99942 Apophis

Otkriven sa opesrvatorije Kitt Peak,

Datum okrića: 19. Jun 2004.

Drugo ime: 2004 MN4

Familija: Athens

Afel: 1.0987 AU

Perihel: 0.74604 AU

Velika poluosa: 0.92241 AU

Ekscentricitet: 0.19121

Orbitalni period: 323.58 dana

Prosečna orbitalna brzina: 30.728 km/s

Inklinacija: 3.3315°

Apophis
Apophis je grčko ime za drevno, mračno, egipatsko božanstvo. Njegovo egipatsko ime je Apep. Apep je sila haosa, podzemnog sveta, a na slikama predstavljan u obliku zmijurine.

Opasnost od pada Apofisa na Zemlju uočena je iste godine kada je on i otkriven. Prema izveštaju Nase od 23. decembra 2004. godine verovatnoća da će se ovaj asteroid sudariti sa Zemljom 13. aprila 2029-te godine iznosila je poprilična: 1 prema 233. U svemu ostalom takva verovatnoća nije bog zna kakva, ali je uznemiravajuća kada se radi o padu i mnogo manjeg kamena s neba nego što je Apofis. Istog dana, ali na osnovu više posmatranja, a time i preciznijih proračuna, ova verovatnoća je dramatično porasla na 1 prema 62, što je ipak manje nego dva dana kasnije kada je ona dostigla čak 1 prema 42. Samo po sebi se razume da su mnogobrojni teleskopi počeli pomno da posmatraju ovaj asteroid, a astronomi grozničavo da izračunavaju njegovu putanju i procenjuju mogućnost udara u Zemlju. Kroz dva dana, 27. decembra, na osnovu ukupno 176 osmatranja naučnici su s blagim očajem konstatovali da verovatnoća uporno raste i da je tog dana dostigla 1 prema 37.

Međutim, istog dana stiglo je i olakšanje. Pretražene su arhive i na osnovu ukupnih podataka o putanji asteroida mogućnost udara 2029. godine svedena je na nulu. Praktično, jer je i dalje ostalo nekih 0,004%. šanse da ovaj kamen ipak padne, što je zanemarljiva verovatnoća. Ali tog dana će asteroid proći pored nas prilično blizu: na 29.450 kilometara (uz ovaj podatak u svim člancima neizostavno se pominje da je to visina geostacionarnih satelita, pa to evo činim i ja). Da stvar bude zanimljivija to će biti u petak, 13-tog aprila.

Međutim još uvek je preostala opasnost od sledećeg prolaza koji će se dogoditi takođe 13. aprila, samo 2036. godine. Jedno vreme je taj prolaz bio velika nepoznanica, a time otovoreno i pitanje verovatnoće pada asteroida na nas. Čak se razmišljalo o načinima odbrane, a naročito o mogućem mestu pada. Evo jedne procene:

2036 Apophis Path of Risk
Staza rizika udara asteroida Apofis, ako bi pao na Zemlju 13. aprila 2036. Prema ovoj ilustraciji staza se pruža duž južne Rusije, preko Pacifika, pa zatim ide između dva američka kontinenta, prelazi Atlantski okean i dopire do zapadnih obala Afrike.

Prve procene energije koja bi se oslobodila udarom ovog asteroida u Zemlju iznosile su čak 1480 megatona TNT, ali su one potom smanjene na 510 megatona, što je još uvek znatno više od energije koja je izrovala Berigerov krater ili koju je oslobodila tunguska eksplozija (3 do 10 megatona). Konkretne posledice udara zavisile bi od mesta i ugla pod kojim bi ova krhotina pala na Zemlju, ali u svakom slučaju ona bi opustošili hiljade kvadratnih kilometara.

Ali sve ovo pričamo jer se pre neki dan pojavio svež snimak Apofisa. Snimila ga je opservatorija Heršel kada je ovaj asterodi projurio 5-6 januara ove godina na oko 14,5 miliona kilometara od nas. Evo slika:

718336main pia16675-43 946-710
 Fotografije Apofisa načinjene kamerama opservatorije Hešel u noći između 5. i 6. januara ove godine. Snimci pokazuju aserodi u tri talasne dužine: 70, 100 i 160 mikrona.
Image credit: ESA/Herschel/PACS/MACH-11/MPE/ESAC

Poslednje procene govore da nas ovaj asteroid ipak neće pogodini ni te 2036, a možda ni bilo koje druge godine, bar u ovom veku. Te 2036. proleteće na bezbednoj daljini od 22 miliona kilometara, najmanje. Možda i na svih 56 miliona.

Na samom kraju prošle godine nebeska stena, asteroid 2004 MN4, oko 400 metara u prečniku, uplašila je astronome.

Pretnja je tamo negde
Koliko je opasan Apofis?


 


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 16 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 4 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...