Nije baš da težina lokomotive nije bitna.Svaka pruga ima svoju granicu opterećenja po osovini.Izgradnja pruga sa velikim osovinskim pritiskomje znatno skuplja.Skuple su ne samo šine nego i pragovi, pa onda donji stroj koji se sastoji iz više slojeva, pa i ta pruga je teža za održavanje i skuplja.Recimo jedan gkilogram čine za brzine do 160 i osovinskim pritiskom je bio pre par godina jedan evro.Jedan metar je težak 79 kilograma, pa vidi koliko košta kilometar pruge samo u šinamaa gde je ostalo.Sada su baterije tehnološki mnogo naprednije i odnos snage i težine povoljan pa je noguće ih ugadirti u tolikom broju na lokomktivu.Ne zaboravi da ta lokomotiva treba da vuče sebe samu plus teret.Inače sve američke dizel lokomotive imaju ugrađenu i elektro-dinamičku kočnicu koja na velikim i dugačkim padovima održava brzinu tako što se njeni elektromotori, koji se nalaze na svakoj osovini po jedan i oni su ti koji pokreću lokomotivu, vezuju tako da rade kao generatori jednosmerne struje.Do sada se ta energija trošila na posebnim otpornicima , gde se pretvarala u toplotnu.Kod električnih lokomotiva takođe mamo tu kočnicu i ona kod nas tu struju tršši na otpornicima a u svetu proizvedenu energiju vraća u mrežu.Kod ove lokomotive o kojoj je reč ta energija se koristi za punjenje baterija.
Author: Gost

Komentari

  • Duca said More
    Voleo bih da dobijem razjašnjenje. Ako... 3 sati ranije
  • Mladen said More
    "ništa što ima masu ne može dostići... 10 sati ranije
  • Mladen said More
    Citat: "Foton (čestica svetlosti) koji... 12 sati ranije
  • Milan Mijić said More
    Materija, atomska ili tamna, svojom... 1 dan ranije
  • Živko Teodosić said More
    Hvala i Vama na isrenom komentaru. Mi se... 1 dan ranije

Foto...