Astronautika: istorija

Istorija

'Rosjanka', nesuđeni ruski odgovor na 'SpaceX'

r1'Falcon 9' je uneo revoluciju u raketnu industriju po svojoj sposobnosti da ponovo iskoristi prvi stepen i, po faktoru koji neretko zaboravljamo, a to je jednostavnost konstrukcije. Baš to predstavlja određenu sličnost 'Falcona 9' sa nekoliko sovjetskih raketa, pa određeni krugovi smatraju da bi ova zemlja mogla da pruži svoj odgovor 'SpaceX-u' sličnom raketom. Možda bi ruski predlog rakete najsličnije 'Falconu 9' bila 'Rosijanka' (rus. Россиянка, Ruskinja). Ta raketa holdinga GRC 'Makejev', tradicionalno zadužena za konstruisanje ruskih balističkih raketa koje se lansiraju sa podmornica, imala bi dva stepena a prvi bi mogao ponovo da se koristi i tako smanji troškove lansiranja.

Opširnije: 'Rosjanka', nesuđeni ruski odgovor na 'SpaceX'

Write comment (0 Comments)

'Voyageri' i Prvi svetski rat

v4Dok se nisu pojavile rakete, vekovima najmoćnije oružje na Zemlji bili su – brodovi. Zato nije čudo što sam kao student bio zaluđen njima – sve što je napisao tadašnji veliki poznavalac teme, prof. dr B. Prikril sa Sveučilišta u Rijeci, dobro sam proučio. Kasnije sam se prebacio na potpuno drugi medijum, na kosmos, i zato sam se začudio kada sam nedavno naleteo na jedan tekst koji povezuje moje omiljene oblasti.

Opširnije: 'Voyageri' i Prvi svetski rat

Write comment (0 Comments)

Vojadžeri - najveći putnici u istoriji

Vojadzeri

pdf

VOJADŽERI

NAJVEĆI PUTNICI U ISTORIJI

Svakako jedno od najvećih pregnuća koje su čovekov mozak i tehnologija ostvarili u svojoj dugoj istoriji pokušaja razumevanja prirode i sveta oko sebe jeste i jedna, u to vreme ne tako pretenciozna kosmička avantura, poznata kao 'Grand Tour' – Veliko putovanje letilica 'Vojadžer' (engl. Voyager – putnik). U septembru ove godine sonde su ušle u svoju petu deceniju.

Opširnije: Vojadžeri - najveći putnici u istoriji

Write comment (4 Comments)

HOUBOLT - čovek koji je okrenuo istoriju

Houbolt

pdf

HOUBOLT

čovek koji je okrenuo istoriju

Na press-konferenciji u julu 1962. NASA je i zvanično objavila svetu da će za manje od sedam godina poslati ljude na Mesec i ispuniti Kenedijev amanet. U velikoj meri odluka koju je donela kosmička agencija oslanjala se na trud Johna C. Houbolta, skromnog inženjera iz Nasinog centra Langley, koji je preminuo pre pet godina u 95. godini. Houbolt će biti upamćen kao otac arhitekture 'Apollo' programa. Moguće je da bez Houbolta Amerika ne bi stigla na naš satelit 1969. Bar tako kaže legenda. Ali, da li je bilo baš tako?

Opširnije: HOUBOLT - čovek koji je okrenuo istoriju

Write comment (3 Comments)

Sudbina direktora programa 'Saturn V'

d1Valjda s godinama svaki čovek pokušava da dokuči suštinu. To ga neminovno vodi ka većem ili manjem interesovanjem za istoriju, na ovom ili onom nivou. Svako ko me čita zna da često pišem o istoriji kosmonautike, jer što kažu Kinezi 'u semenu prošlosti nalaze se plodovi budućnosti'. Ako tome dodam fascinaciju 'Trkom za kosmos' Amerike i SSSR-a, eto beskrajnih tema za pisanje. Naročita mi je poslastica podsećanje na divove tog doba, velike konstruktore i naučnike koji su potkivali konje koji su nas sve zajedno kao civilizaciju povukli u kosmos. Pišući nedavno o američkom programu za osvajanje Meseca, setio sam se jednog od njih, čija je biografija jako zanimljiva ali i tragična, i u kontekstu daje sliku vremena u kome smo svi živeli.

Opširnije: Sudbina direktora programa 'Saturn V'

Write comment (7 Comments)

Saturn V - pola stoleća od prvog lansiranja

saturnV

pdf

SATURN V

Pola stoleća od prvog lansiranja

9. novembra 1967. u 11:00 po našem, uzletela je najveća ikad napravljena raketa. Orijaška mašina visoka 111 metara lansirana je sa rampe 39A u misiju sa oznakom AS-501 (Apollo-Saturn 501), iako je u istoriju ušla kao 'Apollo 4'. Vibracije su bile toliko snažne da se lansiranje beštije moglo osetiti desetinama kilometara daleko. Lansiranje je usledillo samo 9 meseci nakon tragedije 'Apolla 1' u kojoj su poginuli Grissom, White i Chaffee, i bilo je ključni korak napred u programu kome je bio neophodan zvučni uspeh za napredak. I dobili su ga. Gigantski 'Saturn V' je bio nesumnjivo ključni elemenat za slanje ljudi na Mesec pre 1970. i obavljena su samo dva bespilotna leta ovog monstruma – 'Apollo 4' i 'Apollo 6' – pre nego što su usledile misije sa astronautima i kojima je bio testiran lunarni modul u Zemljinoj orbiti. Uz to, iako misija 'Apolla 4' nije otputovala na Masec, komandni modul CSM-017 je uleteo u atmosferu brzinom od 11 km/s da bi prvi put testirao termičku zaštitu u uslovima sličnim onima koja će vladati na putovanju na Mesec.

Opširnije: Saturn V - pola stoleća od prvog lansiranja

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 7 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 7 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 7 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 18 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 23 sati ranije

Foto...