Astronautika: istorija

Istorija

Transkript poslednjih minuta komunikacije posade 'Challengera'

ch1U prethodnoj priči sam pokušao da opišem katastrofu šatla 'Challenger'koja se dogodila pre više od 30 godina. Kao što sam objasnio u prvoj priči, letilica nije eksplodirala u normalnom smislu te reči, već je pretrpela katastrofalan strukturalni raspad podstaknut kvarom na busteru na čvrsto gorivo. U tom trenutku, međutim, nije bilo odmah jasno šta se dogodilo, te se pojavilo mnogo konfuzije u novinskim vestima. Većina novinara je pretpostavila da je poseda odmah poginula i isparila kada se šatl raspao. Mnogi u Nasi su delili njihovo mišljenje, pa se malo vodilo računa o njihovom pronalaženju ostataka tokom kasnijih operacija. Umesto toga, prioritet je stavljen na pronalaženje delova letilice koji bi mogli da razjasne uzroke nesreće...

Opširnije: Transkript poslednjih minuta komunikacije posade 'Challengera'

Write comment (2 Comments)

Orbitni avion 'Buran' (3)

bbb1

Šta je ustvari bio 'Буран'? Videćeš da bi i danas, skoro pola veka od nastanka projekta, jedna takva letilica smatrana za super-naprednu letilicu. Sovjeti su je krstili kao 'Kрылатый орбитальный корабль многоразового использования'– orbitalni brod sa krilima za višekratnu upotrebu (u Americi su, po svom običaju, smislili da za istu stvar koriste samo jedni reč – šatl). Prvenstvena namena mu je bila obavljanje različitih odbrambenih zadataka; odnošenje na orbitu različirih kosmičkih objekata i njihovo održavanje; transport modulâ i posadâ za montažu u orbiti velikih struktura i međuplanetnih kompleksa; vraćanje na Zemlju neispravnih ili isluženih satelita; razvoj opreme i tehnologija za proizvodnju u kosmosu i donošenje produkata na Zemlju; i ostali teretno-putnički prevoz na maršruti Zemlja-kosmos-Zemlja.

Opširnije: Orbitni avion 'Buran' (3)

Write comment (2 Comments)

Orbitni avion 'Buran' (2)

bb1

Poreba za hitnim stvaranjem pouzdanog sovjetskog višekratnog kosmičkog sistema kao sredstva zastrašivanja potencijalnog protivnika konstatovana je tokom analitičkih istraživanja Instituta za primenjenu matematiku Akademije nauka SSSR-a i naučno-proizvodne kompanije 'Энергия'u periodu 1971-1975. Zaključeno je da će SAD, nakon uvođenja u eksploataciju svojih višekratnih šatlova, steći odlučnu vojnu prednost na planu nanošenja preventivnog raketno-nuklearnog udara i da treba smisliti odgovor...

Opširnije: Orbitni avion 'Buran' (2)

Write comment (2 Comments)

Nesreća šatla 'Challenger'

c1

28. januara 1986, američki kosmički program je pogodila jedna od najvećih tragedija u istoriji, kada je šatl 'Challenger'eksplodirao posle samo 76 sekundi leta, ubivši svih 7 članova posade. Većina ljudi veruje da je nesreća uzrokovana dizajnerskom greškom na busterima na čvrsto gorivo, a da je okidač bila niska temperatura u vreme lansiranja. Iako ti problemi jesu bili važni uzročnici, postojalo je još more drugih, malo poznatih faktora koji su takođe uticali na tragičnu sudbinu šatla tokom tog 25. leta programa. Da bilo koji od tih faktora nije postojao tog fatalnog dana, katastrofa je verovatno mogla da bude izbegnuta...

Opširnije: Nesreća šatla 'Challenger'

Write comment (7 Comments)

Orbitni avion 'Buran'

01

Orbitni avion'Buran'– labudova pesma sovjetske kosmonautike ili ... preko trnja do zvezda?

Tokom 70-ih i 80-ih godina Sovjetski Savez je razvio kosmoplan sa krilima poznat pod imenom 'Буран'('Mećava'), koji je zapravo bio odgovor na uočenu vojnu pretnju američkog programa spejs šatlova. Razvoj 'Бурана'je sproveden u okviru programa tzv. 'višekratnog kosmičkog transportnog sistema', ili MTКС-a, koji se sastojao od orbitera sa krilima i teške rakete-nosača 'Energija'.

Opširnije: Orbitni avion 'Buran'

Write comment (0 Comments)

Misija GALILEO

MisijaG 85

pdf

MISIJA

'GALILEO'

 

Na svim listama najvećih dostignuća u kosmičkom istraživanju, na samom vrhu se nalazi 'Galileo' – Nasin međuplanetni robot lansiran u oktobru 1989. radi studiranja Jupitera i njenih satelita. Trebalo je da provede u orbiti dve godine, počev od decembra 1995. ali je aparat radio do 2003. Bila je to naša prva sonda koja je ušla u orbitu oko Jupitera, proučavala ga dugo vremena i još uspela da izbaci jednu sondu u atmosferu. Stanica je poslala preko 30 GB informacija, uključujući 14.000 fotografija planete i satelita, kao i informacije o Jupiterovoj atmosferi. Ime je dobila po slavnom naučniku koji je 1610. otkrio 4 Jupiterova meseca pomoću prvog teleskopa u istoriji.

Opširnije: Misija GALILEO

Write comment (2 Comments)

U pripremi nova elektronska knjiga Draga Dragovića: MISIJA GALILEO

MisijaGGDDravovic

Na 130 strana, A4 formata, sa preko 200 ilustracija o jednoj od najvećih i najznačajnijih planetarnih misija do sada. I pored velikog ove obima knjige, u kojoj je pokrivena čitava misija, autor kaže da je to tek delić od onog što o čuvenoj misiji ima da se kaže.

Opširnije: U pripremi nova elektronska knjiga Draga Dragovića: MISIJA GALILEO

Write comment (0 Comments)

GENIJALNA REŠENJA RAKETE R-7

R7

GENIJALNA REŠENJA

RAKETE R-7

Pretpostavljam da nema nikog ko čita moje priče a da ne voli rakete. To bi bilo isto kao da voliš fudbal ali ne i loptu... Međutim, sem pokatkad o karakteristikama same rakete, vrlo retko – ili nikad – nećeš uspeti da nađeš nešto o nekom detalju, nekoj začkoljici bez koje raketa ne bi funkcionisala. Danas ću da ublažim tu nepravdu i da kažem nešto o jednoj tehničkoj tekovini bez koje nijedna misija ne bi stigla do orbite – to je odbacivanje elemenata prvog stepena.

Opširnije: GENIJALNA REŠENJA RAKETE R-7

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Preporučujem AI, naravno... 1 dan ranije
  • Драган Танаскоски said More
    U redu što se mora napravite... 1 dan ranije
  • Ljubomir said More
    -
    - Da, gornja karta je poznata... 2 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Kada sam ja išao u školu onda smo... 2 dana ranije
  • Ego said More
    Afrika je 15 puta veća od Grenlada, a... 2 dana ranije

Foto...