Astronautika: istorija

Istorija

HOUBOLT - čovek koji je okrenuo istoriju

Houbolt

pdf

HOUBOLT

čovek koji je okrenuo istoriju

Na press-konferenciji u julu 1962. NASA je i zvanično objavila svetu da će za manje od sedam godina poslati ljude na Mesec i ispuniti Kenedijev amanet. U velikoj meri odluka koju je donela kosmička agencija oslanjala se na trud Johna C. Houbolta, skromnog inženjera iz Nasinog centra Langley, koji je preminuo pre pet godina u 95. godini. Houbolt će biti upamćen kao otac arhitekture 'Apollo' programa. Moguće je da bez Houbolta Amerika ne bi stigla na naš satelit 1969. Bar tako kaže legenda. Ali, da li je bilo baš tako?

Opširnije: HOUBOLT - čovek koji je okrenuo istoriju

Write comment (3 Comments)

Sudbina direktora programa 'Saturn V'

d1Valjda s godinama svaki čovek pokušava da dokuči suštinu. To ga neminovno vodi ka većem ili manjem interesovanjem za istoriju, na ovom ili onom nivou. Svako ko me čita zna da često pišem o istoriji kosmonautike, jer što kažu Kinezi 'u semenu prošlosti nalaze se plodovi budućnosti'. Ako tome dodam fascinaciju 'Trkom za kosmos' Amerike i SSSR-a, eto beskrajnih tema za pisanje. Naročita mi je poslastica podsećanje na divove tog doba, velike konstruktore i naučnike koji su potkivali konje koji su nas sve zajedno kao civilizaciju povukli u kosmos. Pišući nedavno o američkom programu za osvajanje Meseca, setio sam se jednog od njih, čija je biografija jako zanimljiva ali i tragična, i u kontekstu daje sliku vremena u kome smo svi živeli.

Opširnije: Sudbina direktora programa 'Saturn V'

Write comment (7 Comments)

Saturn V - pola stoleća od prvog lansiranja

saturnV

pdf

SATURN V

Pola stoleća od prvog lansiranja

9. novembra 1967. u 11:00 po našem, uzletela je najveća ikad napravljena raketa. Orijaška mašina visoka 111 metara lansirana je sa rampe 39A u misiju sa oznakom AS-501 (Apollo-Saturn 501), iako je u istoriju ušla kao 'Apollo 4'. Vibracije su bile toliko snažne da se lansiranje beštije moglo osetiti desetinama kilometara daleko. Lansiranje je usledillo samo 9 meseci nakon tragedije 'Apolla 1' u kojoj su poginuli Grissom, White i Chaffee, i bilo je ključni korak napred u programu kome je bio neophodan zvučni uspeh za napredak. I dobili su ga. Gigantski 'Saturn V' je bio nesumnjivo ključni elemenat za slanje ljudi na Mesec pre 1970. i obavljena su samo dva bespilotna leta ovog monstruma – 'Apollo 4' i 'Apollo 6' – pre nego što su usledile misije sa astronautima i kojima je bio testiran lunarni modul u Zemljinoj orbiti. Uz to, iako misija 'Apolla 4' nije otputovala na Masec, komandni modul CSM-017 je uleteo u atmosferu brzinom od 11 km/s da bi prvi put testirao termičku zaštitu u uslovima sličnim onima koja će vladati na putovanju na Mesec.

Opširnije: Saturn V - pola stoleća od prvog lansiranja

Write comment (0 Comments)

Sovjetski građanin na Marsu

sg21959. samo dve godine po lansiranju prvog 'Sputnjika', verovatno najveći konstruktor svoga vremena Sergej Koroljev je zaključio da budućnost ljudskog istraživanja kosmosa leži van Zemljine orbite. Zaključio je da krajnji cilj sovjetskog svemirskog istraživanja ne bi trebalo da bude Mesec već Mars! Da su ti projekti ostvareni, čovek je mogao da ostavi trag stopala na Crvenoj planeti pre više od 30 godina.

Opširnije: Sovjetski građanin na Marsu

Write comment (2 Comments)

TRNOVIT PUT DO PLUTONA

Put do plutona

pdf

TRNOVIT PUT DO PLUTONA

istorija sondi za istraživanje poslednje granice solarnog sistema

U suštini naslov je pogrešan, jer Pluton NIJE poslednja granica solarnog sistema, ali u vreme kada sam ja bio mali on je tako tretiran. Još od tada sam fasciniran svime što je vezano za ovu planetu (čak više nije ni planeta!) Tada je izgledalo da čovek nikad neće odleteti tako daleko i da će Pluton večito ostati nedokučena tajna, tako da sam jedva čekao da 'New Horizons' stigne tamo i pošalje mi makar jednu fotografiju, shvatajući to kao nenadani bonus čitavoj mojoj generaciji. Upravo tome je posvećena naredna priča:

 

Opširnije: TRNOVIT PUT DO PLUTONA

Write comment (0 Comments)

40 godina od programa VIKING

viking

pdf

40 godina od Programa
VIKING

Bio je to ubedljivo najambiciozniji program za proučavanje Marsa u to vreme u svetu. Nasin program je podrazumevao lansiranje dva identična kosmička aparata – "Viking 1" i "Viking 2", koji su imali zadatak da sprovedu istraživanja i sa orbite i sa površine Marsa, a naročito da pokušaju da nađu tragove života u uzorcima tla. Svaki se "Viking" sastojao od dva aparata: orbitera i lendera.

Pošto je ova godina jubilarna, neka to bude zgodan povod da uporedimo tehnološke i sve druge aspekte ovog, po mnogo čemu istorijskog poduhvata, sa našim današnjim sličnim pokušajima.

Opširnije: 40 godina od programa VIKING

Write comment (0 Comments)

100 godina Lenglijevog istraživačkog centra

l2

Najstariji Nasin centar se nalazi u gradu Hemptonu, u Virdžiniiji. Odmah pored njega se nalazi vojni aerodrom, osnovan još za vreme Prvog svetskog rata. LaRC (Langley Research Center) je oduvek bio usmeren ka aeronautičkim istraživanjima, ali je na svojim poligonima svojevremeno testiran i 'Apollov' lunarni modul. Pored toga, mnoge američke kosmičke misije su planirane i konstruisane baš tu.

Opširnije: 100 godina Lenglijevog istraživačkog centra

Write comment (0 Comments)

U pripremi: 40 godina od Programa „Viking“

 U pripremi je nova elektronska knjiga Draga I. Dragovića:  

40 godina od Programa „Viking“

2

Bio je to ubedljivo najambiciozniji program za proučavanje Marsa u to vreme u svetu. Nasin program je podrazumevao lansiranje dva identična kosmička aparata – „Viking 1“ i „Viking 2“, koji su imali zadatak da sprovedu istraživanja i sa orbite i sa površine Marsa, a naročito da pokušaju da nađu tragove života u uzorcima tla.

Opširnije: U pripremi: 40 godina od Programa „Viking“

Write comment (3 Comments)

Komentari

  • Siniša said More
    Sticajem okolnosti, ja sam prvi pomenuo... 1 dan ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Preporučujem AI, naravno... 3 dana ranije
  • Драган Танаскоски said More
    U redu što se mora napravite... 3 dana ranije
  • Ljubomir said More
    -
    - Da, gornja karta je poznata... 3 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Kada sam ja išao u školu onda smo... 3 dana ranije

Foto...