Astronomski Instrumenti

Herschelova svemirska zvjezdarnica uskoro postaje svemirsko smeće

Herschel SpaceTelescopeRobotizirana svemirska zvjezdarnica Europske svemirske agencije pod nazivom Herschel namijenjena istraživanju dalekog svemira u submilimetarskom području elektromagnetskog spektra uskoro će postati samo neupotrebljiv svemirski otpad.

Opširnije: Herschelova svemirska zvjezdarnica uskoro postaje svemirsko smeće

Write comment (0 Comments)

“Spektar ultraviolet” (“Spektar UF”)

ogledaloSa ovom temom bi bio zaokružen kratak pregled aktivnosti ruske kompanije na planu proizvodnje aparata za posmatranje kosmosa i dobijanja odgovarajućih rezultata i glavne naučne organizacije projekata Ruske akademije nauka (RAN). U upotrebi je podela “astronomije” po spektralnom (energotematskom) dijapazonu i po tehnici posmatranja: “gama”, “rentgensko”, “infracrveno”, “radio”, “vanatmosferno”, “gravitaciono” itd.. U okviru toga je “ultravioletna astronomija”.

Opširnije: “Spektar ultraviolet” (“Spektar UF”)

Write comment (0 Comments)

“Spektar-RG” (“Rentgen”)

sp-1ФГУП «НПО им. С.А. Лавочкина» radi na kosmičkom teleskopu (opseratorija) “Spektar-Rentgen-Gama”(Spektar-RG). Ova orbitalna astrofizička opservatorija predviđena je za istraživanje svemira u gama i rengentskom spektralnom dijapazonu (crnih rupa, neutronskih zvezda i galaktičkih jezgra). Koncepciju ovakvog teleskopa razradili su sovjetski i svetski naučnici još krajem 1980.godine.

Opširnije: “Spektar-RG” (“Rentgen”)

Write comment (0 Comments)

“Radioastron” (“Spektar-R”)

snimakBroj i površina radioteleskopa na Zemlji smatraju se jednim od osnovnih prepreka na putu povećanja osetljivosti radioteleskopa. Astrofizičari su naučili da prevazidju ta ograničenja, ujedinjujući kapacitete pojedinačnih radioteleskopa uz pomoć tzv. radiointerferometra sa najdužom bazom. Tom metodom naučnici istovremeno posmatraju odredjeni objekat u svemiru pomoću raznih radioteleskopa, a zatim kompjuterski objedinjuju rezultate u jednu sliku.

Opširnije: “Radioastron” (“Spektar-R”)

Write comment (2 Comments)

Chandra X–ray Observatory

chandra

Prvi rendgenski teleskop lansiran raketom snimio je Sunce 1965. godine, a desetak godina kasnije u orbitu je poletela je prva rendgenska opservatorija „Einstein“. Do danas je u kosmosu boravilo na desetine satelita koji su se bavili X–ray astronomijom, a svoje teleskope su lansirali svi koji su za to imali tehnologiju: i Japanci, i Talijani, i Rusi, a da ne pominjem Ameriku i Ujedinjenu Evropu. Kako rade takvi teleskopi? Najbolje je da uzmem jedan primer.

Opširnije: Chandra X–ray Observatory

Write comment (2 Comments)

Još članaka...

  1. ATLAST – neizvesni džin

Komentari

  • Miki said More
    Nakon Sapiens - Kratka istorija... 10 sati ranije
  • Petar said More
    Pre bi rekao proverenu, a ne staru... 19 sati ranije
  • Duca said More
    Da jedna od glupljih stvari na ovoj... 1 dan ranije
  • Rapaic Rajko said More
    300 'americkih' kvintiliona = 300... 1 dan ranije
  • Baki said More
    Jedna napomena: SL3 za sada nije... 3 dana ranije

Foto...

ŠTA DA GLEDAM?
 
KARTE NEBA
wikisky
 
 
KORISNO
Mere - Koliki ugao nebeske sfere zauzima ispružena šaka