Astronomski Instrumenti

“Spektar-RG” (“Rentgen”)

sp-1ФГУП «НПО им. С.А. Лавочкина» radi na kosmičkom teleskopu (opseratorija) “Spektar-Rentgen-Gama”(Spektar-RG). Ova orbitalna astrofizička opservatorija predviđena je za istraživanje svemira u gama i rengentskom spektralnom dijapazonu (crnih rupa, neutronskih zvezda i galaktičkih jezgra). Koncepciju ovakvog teleskopa razradili su sovjetski i svetski naučnici još krajem 1980.godine.

Opširnije: “Spektar-RG” (“Rentgen”)

Write comment (0 Comments)

“Radioastron” (“Spektar-R”)

snimakBroj i površina radioteleskopa na Zemlji smatraju se jednim od osnovnih prepreka na putu povećanja osetljivosti radioteleskopa. Astrofizičari su naučili da prevazidju ta ograničenja, ujedinjujući kapacitete pojedinačnih radioteleskopa uz pomoć tzv. radiointerferometra sa najdužom bazom. Tom metodom naučnici istovremeno posmatraju odredjeni objekat u svemiru pomoću raznih radioteleskopa, a zatim kompjuterski objedinjuju rezultate u jednu sliku.

Opširnije: “Radioastron” (“Spektar-R”)

Write comment (2 Comments)

Chandra X–ray Observatory

chandra

Prvi rendgenski teleskop lansiran raketom snimio je Sunce 1965. godine, a desetak godina kasnije u orbitu je poletela je prva rendgenska opservatorija „Einstein“. Do danas je u kosmosu boravilo na desetine satelita koji su se bavili X–ray astronomijom, a svoje teleskope su lansirali svi koji su za to imali tehnologiju: i Japanci, i Talijani, i Rusi, a da ne pominjem Ameriku i Ujedinjenu Evropu. Kako rade takvi teleskopi? Najbolje je da uzmem jedan primer.

Opširnije: Chandra X–ray Observatory

Write comment (2 Comments)

ATLAST – neizvesni džin

Telescope Exterior v2-175Zamislite svemirski teleskop dovoljno jak da omogući da vansolarne planete gledamo direktno. Teleskop kojim bi mogli da analiziramo atmosferske omotače zemljolikih svetova, sa ciljem da konačno odgonetnemo najveću tajnu moderne nauke: postoji li života van solarnog sistema? Teleskop kojim bi unapredili naša znanja iz praktično svih grana astronomije, posmatranjem bezbrojnih tela Sunčevog sistema. Takav teleskop bi mogao da postane stvarnost tokom sledeće dekade. Njegovo ime je ATLAST.

Opširnije: ATLAST – neizvesni džin

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Slobodan said More
    Mi dolazimo
    21 sati ranije
  • Ego said More
    A i trebate proveriti sastav Zemljine kore.  21 sati ranije
  • Slobodan said More
    Moram reći da promenom mesta odžavanja... 21 sati ranije
  • Ego said More
    2H2S + SO2 -> 3S + 2H2O
    6CO2 + 12H2S ->... 21 sati ranije
  • Duca said More
    Nisam znao da vulkani izbacuju kiseonik... 1 dan ranije

Foto...

ŠTA DA GLEDAM?
 
KARTE NEBA
wikisky
 
 
KORISNO
Mere - Koliki ugao nebeske sfere zauzima ispružena šaka