HST

Kako Svemirski teleskopa Habl snima fotografije

4

Posle predivnih fotografija sa teleskopa HABL, objavljenih u članku od 12 januara 2026, bilo bi interesantno objasniti kako se te fotografije snimaju i obrađuju i šta su one u stvari. Naime, kada bi se moglo pogledati kroz (nepostojeći) okular Habla, slika koju bi smo videli najčešće ne bi imala puno sličnosti sa onima koje se distribuiraju kao „HUBLE IMAGE“. Razlog je u načinu snimanja i načinu obrade koji je veoma složen iz više razloga.

 

Opširnije: Kako Svemirski teleskopa Habl snima fotografije

Write comment (0 Comments)

Hiljade zvezda u maglini Laguna

LagoonCrop

Svemirski teleskop Džejms Veb (James Webb Space Telescope, JWST) je na prečac osvojio naša srca, ali nemojte zaboraviti Svemirski teleskop Habl (HST). Sada već ostareli teleskop i dalje zadivljuje svojim pogledom u svemir. Habl je do sada napravio preko 1,5 milion osmatranja, snimio je 50.000 nebeskih objekata, načinio neke od najdragocenijih fotografija u istoriji izučavanja univerzuma i znatno proširio, produbio, ali i izmenio naše poznavanje svemira – a i dalje vredno radi. 

 

Opširnije: Hiljade zvezda u maglini Laguna

Write comment (0 Comments)

Istorija Svemirskog teleskopa Habl i priča o grešci koja je mogla da upropasti sve

hst2

The history of the Hubble Space Telescope and a mistake that could have ruined everything!

Svemirski teleskop Habl orbitira Zemlju i posmatra duboki svemir, ali i objekte Sunčevog sistema i to više od trideset godina. Njegovu izgradnju kao i prve godine rada pratile su veliki problemi i više puta je bio na ivici prestanka rada. Ipak ovaj teleskop je prebrodio sve probleme i višestruko doprineo razvoju astronomije i spoznaji svemira, ali i popularizaciji astronomskih nauka.

  

Opširnije: Istorija Svemirskog teleskopa Habl i priča o grešci koja je mogla da upropasti sve

Write comment (0 Comments)

Da li je moguće popraviti 'Habla' bez astronauta?

HST 5

5. oktobra 2018. nenadano se pokvario jedan od šest žiroskopa kosmički teleskop 'Hubble' (HST) i odmah se astronomska zajednica uspaničila. U stvarnosti, iako trajan, problem nije bio presudan. 'Hubble' koristi svoje žiroskope za merenje brzine rotacije teleskopa oko svoje tri ose i na taj način optimizuje svoja naučna osmatranja. Ovi podaci, zajedno s podacima koje pružaju drugi senzori, koriste se za pomeranje teleskopa pomoću zamajaca. U bilo kojem trenutku 'Hubble' koristi samo tri žiroskopa, iako bi mogao da nastavi s proučavanjem kosmosa sa samo jednim. Nakon pomenutog kvara, teleskopu su ostala samo dva radna žiroskopa, pa jedan korišćen za produženje života drugog. Zapravo, između 2005. i 2009. 'Hubble' je radio sa samo dva žiroskopa. Ali van ovog specifičnog problema, ono što je kristalno jasno je da je samo pitanje vremena kada će teleskop prestati da radi i ostaviti nas kao siročad… astronomski gledano (nadamo se da će 'James Webb' do tada konačnobiti u orbiti). Stoga je uvek aktuelno pitanje koje ćemo sve češće viđati a glasi da li je moguće popravljati ovaj časni orbitirajući teleskop.

 

Opširnije: Da li je moguće popraviti 'Habla' bez astronauta?

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Ego said More
    Kvantna isprepletenost nije prostorni,... 1 dan ranije
  • Baki said More
    Dobar odabir teme. Ajnštajnova teorija... 2 dana ranije
  • Duca said More
    Ovi teleskopi uopšte ne pokrivaju bitnu... 2 dana ranije
  • Duca said More
    Kratko, zakoni simulacije ne moraju... 3 dana ranije
  • Baki said More
    Ako bih telegrafski akcentirao ono što... 4 dana ranije

Foto...