Robotizirana svemirska zvjezdarnica Europske svemirske agencije pod nazivom namijenjena istraživanju dalekog svemira u submilimetarskom području elektromagnetskog spektra uskoro će postati samo neupotrebljiv svemirski otpad. Naime, za Herschelov rad potrebno je njegove instrumente hladiti na temperature daleko ispod ništice. Za to se brinuo poseban sustav u kojem se nalazilo 2160 litara tekućeg helija. No tijekom vremena ta je zaliha potrošena a hlađenje senzora potpuno će prestati krajem marta ove godine. Tada će njegovi instrumenti biti nesposobni za daljnji rad onako kako je Herschel to radio po zamisli inženjera i projektanata. Istina, primarna misija ove zvjezdarnice odrađena je iznimno uspješno, posljednjih nekoliko mjeseci Herschel je radio „smanjenom“ osjetljivošću no ostaje činjenica kako je ovo jedan od najuspješnijih projekata astronomije na submilimetarskim valnim duljinama u cilju razumijevanja nastanka zvijezda, galaktika i njihovom životu..

Herschel je operativan od maja 2009. godine a njegov posao se sa Zemlje ne može obavljati obzirom da naša atmosfera filtrira najveći dio elektromagnetskog spektra submilimetarskog područja (infracrveno područje EMS). Ova svemirska zvjezdarnica nalazi se 1.6 milijuna kilometara od Zemlje prema Suncu u Langrangeovoj točci gdje se poništavaju sile gravitacije planete i zvijezde. Svojim instrumentima sposoban je detektirati događaje i procese udaljene i nastale prije deset milijardi svjetlosnih godina. Letjelica je dobila naziv po njemačkom astronomu Williamu Herschelu koji je otkrio i valorizirao infracrveno zračenje u svemirskim istraživanjima. Tijekom aprila očekuju se prva lažna očitanja na Herschelovim senzorima obzirom će toplota koju razvija njegova elektronika nadjačati slabašne signale iz svemira. Biti će to kraj za Herschela no i početak za mnogobrojna istraživanja i obradu prikupljenih podataka u vremenu koje slijedi.