Astronomski Instrumenti

Herschelova svemirska zvjezdarnica uskoro postaje svemirsko smeće

Herschel SpaceTelescopeRobotizirana svemirska zvjezdarnica Europske svemirske agencije pod nazivom Herschel namijenjena istraživanju dalekog svemira u submilimetarskom području elektromagnetskog spektra uskoro će postati samo neupotrebljiv svemirski otpad.

Opširnije: Herschelova svemirska zvjezdarnica uskoro postaje svemirsko smeće

Write comment (0 Comments)

“Spektar ultraviolet” (“Spektar UF”)

ogledaloSa ovom temom bi bio zaokružen kratak pregled aktivnosti ruske kompanije na planu proizvodnje aparata za posmatranje kosmosa i dobijanja odgovarajućih rezultata i glavne naučne organizacije projekata Ruske akademije nauka (RAN). U upotrebi je podela “astronomije” po spektralnom (energotematskom) dijapazonu i po tehnici posmatranja: “gama”, “rentgensko”, “infracrveno”, “radio”, “vanatmosferno”, “gravitaciono” itd.. U okviru toga je “ultravioletna astronomija”.

Opširnije: “Spektar ultraviolet” (“Spektar UF”)

Write comment (0 Comments)

“Spektar-RG” (“Rentgen”)

sp-1ФГУП «НПО им. С.А. Лавочкина» radi na kosmičkom teleskopu (opseratorija) “Spektar-Rentgen-Gama”(Spektar-RG). Ova orbitalna astrofizička opservatorija predviđena je za istraživanje svemira u gama i rengentskom spektralnom dijapazonu (crnih rupa, neutronskih zvezda i galaktičkih jezgra). Koncepciju ovakvog teleskopa razradili su sovjetski i svetski naučnici još krajem 1980.godine.

Opširnije: “Spektar-RG” (“Rentgen”)

Write comment (0 Comments)

“Radioastron” (“Spektar-R”)

snimakBroj i površina radioteleskopa na Zemlji smatraju se jednim od osnovnih prepreka na putu povećanja osetljivosti radioteleskopa. Astrofizičari su naučili da prevazidju ta ograničenja, ujedinjujući kapacitete pojedinačnih radioteleskopa uz pomoć tzv. radiointerferometra sa najdužom bazom. Tom metodom naučnici istovremeno posmatraju odredjeni objekat u svemiru pomoću raznih radioteleskopa, a zatim kompjuterski objedinjuju rezultate u jednu sliku.

Opširnije: “Radioastron” (“Spektar-R”)

Write comment (2 Comments)

Chandra X–ray Observatory

chandra

Prvi rendgenski teleskop lansiran raketom snimio je Sunce 1965. godine, a desetak godina kasnije u orbitu je poletela je prva rendgenska opservatorija „Einstein“. Do danas je u kosmosu boravilo na desetine satelita koji su se bavili X–ray astronomijom, a svoje teleskope su lansirali svi koji su za to imali tehnologiju: i Japanci, i Talijani, i Rusi, a da ne pominjem Ameriku i Ujedinjenu Evropu. Kako rade takvi teleskopi? Najbolje je da uzmem jedan primer.

Opširnije: Chandra X–ray Observatory

Write comment (2 Comments)

ATLAST – neizvesni džin

Telescope Exterior v2-175Zamislite svemirski teleskop dovoljno jak da omogući da vansolarne planete gledamo direktno. Teleskop kojim bi mogli da analiziramo atmosferske omotače zemljolikih svetova, sa ciljem da konačno odgonetnemo najveću tajnu moderne nauke: postoji li života van solarnog sistema? Teleskop kojim bi unapredili naša znanja iz praktično svih grana astronomije, posmatranjem bezbrojnih tela Sunčevog sistema. Takav teleskop bi mogao da postane stvarnost tokom sledeće dekade. Njegovo ime je ATLAST.

Opširnije: ATLAST – neizvesni džin

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More

    Kineski pristup svemirskim... 18 sati ranije
  • Gala said More
    Zbog takvih kao g.Duca smo prestali... 1 dan ranije
  • mit01 said More
    Kakve :D divne fotografije, nebo,... 2 dana ranije
  • Kizza said More
    Zanimljivo otkriće. Nejasna je ta... 4 dana ranije
  • Baki said More
    Stručnjaci trenutno procenjuju... 5 dana ranije

Foto...

ŠTA DA GLEDAM?
 
KARTE NEBA
wikisky
 
 
KORISNO
Mere - Koliki ugao nebeske sfere zauzima ispružena šaka