Sećate li se asteroida 2024 YR4? Ranije ove godine, njegove šanse da udari u Zemlju 2032. godine porasle su na oko 3%, što je najveća verovatnoća udara ikada dostignuta za veliki asteroid. Kako smo na kraju isključili takav udar? I šta možemo da uradimo ako ikada pronađemo još jedan opasan asteroid? U ovoj epizodi „Chasing Starlight“ dajemo vam ubrzani kurs o planetarnoj odbrani.
Šta ako bi Zemlja imala dva Sunca? Vrhunski izazov!
Zamislite svet u kome se energetske potrebe cele planete zadovoljavaju bez sagorevanja ijednog fosilnog goriva. Da li bi dva sunca mogla biti odgovor na našu energetsku krizu? U ovom videu istražujemo fascinantan koncept binarnog zvezdanog sistema i da li je moguće da dva sunca napajaju celu planetu. Od nauke koja stoji iza binarnih zvezda do potencijalnih koristi i izazova iskorišćavanja njihove energije, duboko se upuštamo u mogućnosti i implikacije ove izvanredne ideje. Pridružite nam se dok se upuštamo u nepoznato i otkrivamo istinu o moći dva sunca.
U najmračnijim i najhladnijim delovima polarnih područja direktno su posmatrani definitivni dokazi o postojanju vodenog leda na površini Meseca. Ova nalazišta leda su razdvojena i moguće je da su drevna. Na južnom polu većina leda je koncentrisana u kraterima dok je led severnog pola razuđen.
U članku Astronomy Magazine iznose se podaci o čestim udarima malih tela u Jupiter. Ponekad se ti udari mogu videti iz sa Zemlje dobrim amaterskim teleskopom.
Šta se sve može videti na noćnom nebu sa Jupiterovih meseca?
Jednog dana u budućnosti kada prvi astronauti stignu u Jupiterov sistem, I kada se kroče na površine jednog od 4 velikih meseca, imaće priliku da iskuse jedinstvene I nezaboravane prizore na noćnom nebu, kružeći oko najveće planete sunčevog sistema. U ovom videu otkrićemo kako izgleda noćno nebo sa Galileovih meseca, I videćemo kakve sve astronomske zanimljivosti možemo videti iz Jupiterovog sistema.
Gost emisije je astrofizičar idirektor izgradnje milijardu dolara vrijedne Zvjezdarnice Vera Rubin u Čileu! Govori kakve ga uspomene vežu uz Zvjezdarnicu Zagreb i kakvu je ulogu imala u njegovu formiranju kao astronoma. Što bi o nama saznali izvanzemaljci kad bi snimili samo jednu sliku Zemlje? Hoće li nas u doglednoj budućnosti pogoditi asteroid i što možemo učiniti? Što nam donosi umjetna inteligencija?
Progres M34 udario u svemirsku postaju MIR – tri desetljeća kasnije stvar je dovedena do usijanja u svemirskom prometovanju s nesagledivim posljedicama.
To se inače zadnjih decenije dosta promenilo i mlade generacije više ne haju za morsko crnilo. Sem toga danas skoro svi znaju da nije ni zdravo suviše izlaganje Suncu. Šta više, opasno je.
Pre dva dana smo dobili prve fantastične fotografije sa novog velikog zemaljskog telekopa, Vera C. Rubin (Rubin). Ne tako davno smo dočekali i prve slike sa svemirskog teleskopa Džejms Veb (JWST). Nameće se pitanje, kakve su mogućnosti jednog a kakve drugog teleskopa i čemu služi jedan a čemu drugi?
Od dalekih promenljivih zvezda i galaksija do asteroida koji jure kroz Sunčev sistem, opservatorija Rubin otkriva svoje prve slike i oživljava noćno nebo kao nikada do sada.