What do we know about Halley's comet and when will it return? Discoveries of the Halley armada
Sve bitno o najpoznatijoj, Helejevoj kometi: istorijat, kako je i kada otkrivena i šta su o njoj saznale svemirske sonde. I koliko puta je do sada bila na našem nebu…
Panoramu kosmosa 2020. godine mogli bi sažeti u tri reči: koronavirus, 'SpaceX' i Kina. 2020. je bila godina pandemije kovida koja je paralisala svet i imala značajan uticaj na svemirske aktivnosti, iako vrlo neravnomerno, zavisno od zemlje. 'SpaceX' je potukao vlastiti rekord i lansirao 26 misija - jednu od njih suborbitalnu - što je 'Falcon 9' učinilo najčešće lansiranom raketom ove godine. Zapravo, 'SpaceX' je izveo gotovo 70% svih orbitalnih lansiranja SAD, što je ove godine doseglo rekordnih 37 (44 ako uzmemo u obzir raketne misije 'Electrona' iz Novog Zelanda, jer je 'Rocket Lab' američka kompanija). Sa svoje strane, Kina je s 39 orbitalnih misija, ponovno dostigla rekord iz 2018. i treću godinu zaredom je zemlja koja je izvela najviše orbitalnih lansiranja sa svoje teritorije. Ukupno je, uprkos pandemiji, u svetu tokom 2020. pokrenuto 114 orbitalnih misija, što je jednako prethodnom rekordu u lansiranju iz 2018. godini (pre 90-ih je bilo godina s većim brojem orbitalnih lansiranja, od kojih je većina bila posvećena vojnoj aktivnosti povezanoj s Hladnim ratom).
Pišući nedavno o kvaru jednog od računara na Nasinom roveru 'Curiosity', zainteresovao sam se za 'mozgove' sondi o kojima pišem već godinama. Neki od njih već decenijama rade u najekstremnijim uslovima, na niskim temperaturama, bombardovani kosmičkim zračenjem, oslanjajući se na sebe, svoj po pravilu skromni hardver i genijalnos tehničara na Zemlji, od kojih mnogi nisu bili ni rođeni kada je dotični računar projektovan.
2021. godina je obična, redovno, ima 365 dana, počinje u petak a i završava se u petak. Takav slučaj, da godina počinje i završava se istog dana u nedelji, važi za redovne godine. Prestupne počinju dan kasnije.
Pogon sa konstantnim ubrzanjem je najobećavajući pogon za svemirska putovanja. Za razliku od postojećih pogona koji u kratkom vremenu daju veliko ubrzanje, od više G (G je sila kojom nas Zemlja privlači i našoj masi daje našu težinu), pogon konstantnog ubrzanja konstantno ubzava svemirski brod ubrzanjem od 1G (dodatnih 9,81 m/s svake sekunde). 1G je idealno ubrzanje za čoveka jer se time stvora veštačka gravitacija. Putnici bi imali svoje zemljske težine i osećali bi se prijatno kao na Zemlji. Ne bi bili u pogubnom po zdravlje bestežinskom stanju ili pod velikim G.
Pošto novi Nasin rover 'Perseverance' uskoro sleće na Mars, ovo je poslednja šansa da se podsetimo na težak put s kojim je bio suočen sadašnji rover, 'Curiosity'. Iako je napravljen besprekorno, pravo čudo tehnike i elektronike, pokvario se – i to opasno – već posle 6 meseci rada na Crvenoj planeti! I što je najgore, nije mu se pokvario točak već – mozak! Kako je to rešeno? Da li je NASA nešto naučila?
Faze Meseca tokom 2021. godine, sa libracijama, u intervalima od po jedan sat – svaki kada predstavlja jedan sat rotiranja Meseca. Sem ovoga, animacija pokazuje i položaj Mesečeve orbite, udaljenost od Zemlje itd. krateri u blizini terminatora su označeni, kao i mesta sletanja Apola…