Teško mi je da razumem kako jedan tako jednostavan članak kao što je ovaj o vakcinisanju neki čitaoci ne mogu da shvate pa u komentarima počnu da pišu o Kini, Bil Gejtsu, i raznim opskurnim teorijama koje sa člankom nemaju dodirnih tačaka. Razlog tome je sigurno površno čitanje od čega inače svi patimo. Evo da pojasnim:
Povodom dolaska Nove 2021. godine, NASA/ESA je objavila video sa šest spajanja galaksija. Sudari galaksija su snimljeni svemirskim teleskopom Hubble. Svaka od ovih galaksija u spajanju proučavana je kao deo nedavnog HiPEEC (Hubble imaging Probe of Extreme Environments and Clusters) istraživanja kako bi se utvrdila stopa stvaranja novih zvezda u takvim sistemima. Ove interakcije daju ključne uvide u evoluciju galaksija i jedan su od najspektakularnijih događaja u životu galaksija.
Does comet Hale-Bopp have a moon in orbit around it?
Hejl-Bopova kometa spada u najspektakularnije komete dvadesetog veka. Verovatno je i najposmatranija kometa u čitavoj istoriji. U ovom video zapisu možete saznati kada je ta kometa otkrivena, koliki joj je bio sjaj, koliko joj je jezgro, koliki je njen rep bio dug, otkud joj tri repa.. koliko dugo se videla na našem nebu i još niz drugih zanimljivih podataka o ovoj čuvenoj kometi.
Prve sekunde, prvog dana, prvog mjeseca godine 1999. na prostoru Europe uvedena je nova valuta – euro. Istine radi, u tom je trenutku euro bio samo računalni zapis no ubrzo su euro novčanice i kovanice počele zamjenjivati franke, šilinge, lire, tolare, marke.. Januaru je tako pripala uloga predvodnika jedne nove financijske odiseje na starom kontinentu.
Oduševile su me slike Sunca koje je objavio Jaroslav u članku: "Nov krug oko Sunca".Oduševile su me slike Sunca koje je objavio Jaroslav u članku: "Nov krug oko Sunca".
Kao što okeani vode utiču na vreme na Zemlji, tako pesak na Marsu utiče na vreme na Marsu. Bez okeana, sa vrlo malo vodene pare i sa tankom atmosferom, vreme na Marsu je monotono mirno oko polovine marsovske godine, koja traje oko 687 zemaljskih dana. Ali kada se Mars na svojoj ekcentričnoj orbiti približi Suncu, počinje sezona prašine i peščanih oluja.
Zašto baš prvog siječnja a ne primjerice drugog ožujka (marta) ili prvog travnja (aprila)? Sa stajališta astronoma Nova bi godina mogla započeti u bilo kojoj točci Zemljine orbite oko Sunca. Prvog siječnja se na Zemlji a ni u svemiru ne događa ništa posebno, dapače to je sasvim običan dan. Početak godine je više društvena, dogovorena stvar. Mogla bi primjerice započeti prvog dana zime od kada noći postaju sve kraće a dani sve duži, Babilonci i Heleni su tako radili. Nama bliži Rimljani su pak godine započinjali prvog dana proljeća. Asirci su pak godine započinjali prvog dana jeseni. A zašto ne prvog dana ljeta ili bilo kojeg dana u Zemljinom krugu oko Sunca?
Ljudi su tisućljećima gledali u nebo i pitali se jesu li sami u svemiru. Danas smo odgovoru na to pitanje bliži nego ikad. Neki znanstvenici vjeruju da ćemo u bliskoj budućnosti imati priliku prvi put vidjeti svoje izvanzemaljske rođake.
Ako je 2020. bila godina koronavirusa, 2021. će biti godina nade u borbi protiv kovida. U kosmosu – bar ovom 'našem' –neprikosnoveni protagonisti će svakako biti James Webbov teleskop, program 'Artemis', 'SpaceX', Kina i Mars. Nakon bezbrojnih odgađanja i više od deset milijardi dolara, najsloženiji, najveći, najskuplji i najambiciozniji kosmički teleskop poleteće – napokon! – 31. oktobra ove godine raketom 'Ariane 5 ECA's rampe u Francuskoj Gijani. Kad stigne u orbitu, infracrveni teleskop 'James Webb' (JWST), težak 6,2 tone i opremljen sklopivim i segmentiranim ogledalom od 6,5 metara, započeće mučno dvonedeljno putovanje do Lagranžove tačke L2 sistema Zemlja-Sunce. Tokom putovanja, teleskop će raširiti svoje različite delove kao da je reč o kakvom kosmičkom origamiju. 'JamesWebb' obećava revoluciju u praktički svim granama astrofizike. Njegove slike i podatke će istraživači koristiti u narednim decenijama. Iako se ponekad naziva 'Hubblovom' zamenom, 'James Webb' će promatrati samo infracrveno područje spektra, dok 'Hubble' promatra uglavnom vidljivi deo (a takođe i ultraljubičasto i blisko infracrveno područje). Talasne dužine koje će 'James Webb' analizirati ne mogu da se posmatraju sa Zemlje zbog naše atmosfere, stoga je čitava naučna zajednica željno čekala ovaj instrumenat.