HISTRIONi 203 i 206, uspješne misije za bolji svijet

Sredinom sedamdesetih, svijet je bio na ivici ponora. Globalni hladno/vrući rat(ovi) vode se diljem planeta. Trebali smo dašak razuma i nade za doživjeti budućnost. Iako na nišanu jedni drugima, SAD i SSSR smogli su snage i tijekom srpnja 1975. podarili svijetu prevažnu svemirsku misiju Apollo-Soyuz. Tri amerikanaca i dva sovjeta zagrljeni u svemiru sa spojenim svemirskim brodovima Apollo i Soyuz postali su Nada za čitavo Čovječansto. Od tada je prošlo bezmalo pola stoljeća. Međuvrijeme i nismo nešto naročito mudro iskoristili kao vrsta koja teži k zvijezdama. 

Ekipa Istarskog svemirskog programa (Astronomska udruga Vidulini, suradnici i partneri) prošle je godine započela s pripremama za lansiranje dvije autonomne bespilotne letjelice u bliski svemir. Dana 11. lipnja s lansirne pozicije „Lindar A“ na zahtjevne misije krenuli su HISTRION 203 i HISTRION 206., noseći u sebi i na sebi mnoštvo eksperimenata s područja prirodnih i društvenih znanosti te tehničke sustave kojima se upravlja misijama i bilježe parametri okružja u i izvan letjelica.

Obje su misije od priprema i lansiranja, tijekom leta u bliskom svemiru, do slijetanja i spašavanja letjelica od strane ekipa za spašavanje (Likvidatori 1-8) protekle savršeno, kako je i planirano. Više o sudionicima i detaljima te parametrima misija čitajte i gledajte narednih dana na našem portalu.

Usprkos istraživačkim i edukacijskim eksperimentima te zanimljivim podacima, kao i krajnje impresivnim video materijalima u trajanju od nekoliko sati (snimljeno kamerama u letjelicama) jedna nam se stvar učinila prevažnom; Oznake i nazivi letjelica.

HISTRION 203 i 206 poletjeli su s svojim redovnim oznakama, koje im se dodjeljuju prema seriji, tipu i primjerku letjelica. Nakon što su najprije HISTRION 206 a nedugo zatim i HISTRION 203 prošli Armstrongovu liniju (20.000m iznad razine mora) njihove su se oznake promijenile, dobili su i imena.

Tako je prva letjelica koja je ušla u bliski svemir dobila puni naziv „HISTRION 206 Thomas Stafford“ (ona je prva i lansirana), a druga „HISTRION 203 Alexey Leonov“. Stafford i Leonov bili su zapovjednici svemirskih brodova Apollo, odnosno Soyuz, u američko-sovjetskoj misiji ASTP srpnja 1975. godine. Zagrljeni i nasmješeni astronauti i kozmonauti u svemiru pokazali su da ima nade!

Sustavi geolociranja i praćenja leta na letjelicama shodno tome dobili su nazive; Thomas P. Stafford, Vance D. Brand i Donald K. “Deke” Slayton u „HISTRIONU 203 Alexey Leonov“. 

„HISTRION 206 Thomas Stafford“ imao je dva  takva sustava (modula) čiji su nazivi bili; Aleksey A. Leonov i Valeriy N. Kubasov. 

Marino Tumpić, voditelj Istarskog svemirskog programa za ovu, prvu, medijsku informaciju nakon obavljenih misija kratko nam je izjavio;  „Četrdeset osam godina nakon sovjetsko-američke zajedničke misije u svemiru smatrali smo kako bi neki novi susret „Apolla i Soyuza“ makar i simbolično pridonio opstojnosti Čovječanstva. Letjelice i sustave u njima nazvali smo prema posadama tih svemirskih brodova i izmješali ih, baš kao što su tada amerikanci i sovjeti prelazili iz jednog broda u drugi. Zbog tehničko-sigurnosnih razloga H203 i H206 nismo dodirnuli u letu. Prišli smo na svega tristotinjak metara u veoma zahtjevnoj fazi misije u bliskom svemiru. Na toj udaljenosti 1975. godine posade Apolla i Soyuza vidjele su se kroz prozore i mahali jedni drugima. Misije su izvršene uspješno, usprkos tome što su obje upale u snažan „stratosferski vrtlog“! Tako nešto smo dosad imali prilike vidjeti samo u katastrofičnim filmovima znanstvene fantastike. Naše letjelice, Alexey Leonov i Thomas Stafford, nadvladale su sve izazove i sretno se vratile kući. Veliki dio korisnog tereta namijenjen je upravo za neposrednu interakciju i prijateljstvo među ljudima. Više ćete saznati uskoro, zaključio je Tumpić“