Autonomne bespilotne letjelice HISTRION
Retrospektiva dosadašnjih misija ABPL HISTRION Astronomske udruge Vidulini s pogledom u blisku budućnost
Jedan od pet ključnih zadataka Istarskog svemirskog programa Astronomske udruge Vidulini predstavljaju letovi bespilotnih letjelica u stratosferu, područje bliskog svemira koje obuhvaća stratosferu i donji dio mezosfere na visinama od 20.000m do 100.000m iznad razine mora.
Prva letjelica u programu nazvanom HISTRION bila je HISTRION ESP-2 eksperimentalne namjene, lansirana 22.08.2009. Kamera u kućištu letjelice bez ikakove druge opreme poslužila je za stjecanje iskustva izrade kućišta i manipulacije balonom i helijem. Usljedili su HISTRION 1A (UNICEFov medvjedić kao prvi „astronaut“ iz Hrvatske za svijet bez siromaštva) uspješno lansiran kao jedini putnik unutar letjelice. Istog dana poletio je i HISTRION 2. Dosegnuvši rub stratosfere letjelica se vratila na Zemlju sa fotografijama a locirana je pomoću gps dojavljivača pozicije. Prije nego su H1 i H2 poletjeli u zraku se nalazila i letjelica HISTRION 3,mehnički kontrolirana, snimajući cijelo vrijeme događanje na lansirnoj lokaciji u Vidulinima. Sve tri letjelice uspješno su 11.07.2010. odradile svoje misije. Naredne godine, 11.06.2011., iz Zagreba sa poligona DHMZ u Maksimiru lansirana je letjelica HISTRION 4 uz znatno bogatiju elektroniku i senzoriku. I ona je uspješno odradila svoju misiju. Bila je to prva letjelica HISTRION koja je uspjela prijeći „magičnu“ visinu od 20.000m te se vodi kao prva bespilotna letjelica sa područja ex SFRJ koja je ušla u područje bliskog svemira. (Ovdje se ne računaju meteorološke sonde državnih hidrometereoloških zavoda koje su sasvim druge namjene.)
Zbog našeg sudjelovanja i angažmana na globalnom projektu Google Lunar H Prize (GLXP) u koheziji sa Team Synergy Moon, usljedila je višegodišnja pauza u lansiranju a zatim je na red došla usavršena druga generacija. Predstavnici druge generacije letjelica bili su HISTRION 5 i HISTRION 6BIO.Obje lansirane 08.07.2017., svaka sa svojim balonom. H5 predviđen da poleti do 27.000m a H6 tek nešto niže, na 23.000m. „Petica“ je bila nakrcana elektronikom i predstavljala je svojevrstan test što će moći a što neće moći ubuduće ka stratosferi. H5 se vodi kao djelomično uspješna misija. Izrađena je, lansirana, kontakt s njom izgubljen je nekoliko minuta po lansiranju a na predviđenoj lokaciji slijetanja pronađen je njezin balon no ne i sama letjelica, nedaleko pozicije pronađene H6BIO u moru Kvarnerskog zaljeva. Potonja je bila opremljena osiromašenim paketom elektronike ali sa bogatim paketom eksperimenata iz astrobiologije. U cijelosti je izvršila svoj zadatak kao potpuno uspješna misija. I pri ovom lansiranju u zraku iznad Pule nalazila se letjelica istog tipa za potporu i praćenje lansiranja, HISTRION 7. Nakon dvosatnog kontroliranog leta usljed pucanja (starog) balona prizemljena je odradivši prethodno sve predviđene radnje. Sve tri letjelice lansirane su iz Pule, nedaleko Industrijsko-obrtničke škole Pula na Vidikovcu.
Usljedila je treća generacija HISTRIONa, tip H101. Prva od njih, H104, namjenjena svakojakim testiranjima i ispitivanjima no nikada nije poletjela u bliski svemir iako je pri lansiranju njezinih pandama bila spremna da kao rezerva „uskoči“ u slučaju potrebe. Sve misije odradila je uspješno. HISTRION 107 i 109 lansirane su zajedno koristeći veliki balon 23.08.2019. Misije su uspješno odradile svoje zadatke. Posljednje lansirane tipa H101 bile su HISTRION 108 i HISTRION 110, također lansirane jednim velikim balonom dana 12.10.2020. Uspješno su odradile tehnički dio misije no veliki dio eksperimenata izgubljen je prilikom njihova vandalskog čerupanja i pljačkanja obzirom su slijedom okolnosti šesnaest dana plutale morem i pronađene na obalama Ližnjana od strane zasad NN osoba protiv kojih je pokrenuta kaznena prijava. Ove četiri letjelice lansirane su sa Poligona A (H107 i H109), odnosno Poligona B (H108 i H110), Svemirske luke Herman Potočnik u Puli.
Ukupno je do studenog 2020. izrađeno dvanaest letjelica, prve, druge i treće generacije. Tri su bile ispitne letjelice (H3, H7, H104) namjenjene raznolikim ispitivanjima ali nisu letjele „gore“. Njih devet je poletjelo put bliskog svemira. Za H ESP-2 i H1A nije bio predviđen pronalazak. Sedam njih poletjelo je u bliski svemir i sve su stigele tamo i natrag (izuzev H2 koja je letjela do ruba stratosfere). Od njih sedam, šestero je letjelica pronađeno (H2 ,H4, H6BIO, H107, H109, H108 i H110) te konzervirano za daljnje potrebe, izuzev H5 kojoj se trag gubi u vodama Kvarnera.
Od sveukupno dvanaest letjelica ostvareno je dvanaest pozitivnih rezultata. Interna klasifikacija uspješnosti ukazuje na sedam potpuno uspješnih misija (H ESP-2, H1A, H2, H3, H4, H6BIO) s ocjenom 10/10. Dvije misije dobile su ocjenu 9/10 (H107 i H109). Ocjenu 6/10 dobile su misije H108 i H110, dok H5 nosi ocjenu 2/10.
Sljedeći koraci u „osvajanju“ bliskog svemira tijekom 2021. pretpostavljaju razvoj i lansiranje četvrte generacije HISTRIONa (tip H201) u seriji od najmanje tri letjelice. One imaju zadaću ispitati nove tehnologije i postupke ka najprije pasivno a zatim i aktivno upravljanim letjelicama uz mnogobrojne organizacijske izmjene kako bi u konačnici postigli modularnost široke primjene, sigurnost misija te veću učestalost lansiranja tijekom godine uz mogućnost hitnog lansiranja za manje od 6 sati.
POGLEDAJTE CEO ALBUM FOTOGRAFIJA
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
