Završen dugotrajan posao rekonstrukcije letjelica i obrade podataka

H108 i H110 nakon rekonstrukcije

Autonomne bespilotne letjelice Astronomske udruge Vidulini HISTRION 108 i HISTRION 110 poletjele su u bliski svemir (stratosfera)  12. oktobra 2020. Uzletjele su sa lansirnog poligona „L-2“ Svemirske luke Herman Potočnik, Pula,  pomoću specijalnog balona punjenog helijem. Polijetanje je izvršeno u 16:03:11 (UT+1), maksimalna visina dosegnuta je u 18:00:12 a slijetanje na more dogodilo se u 18:37:14. Ukupno vrijeme trajanja leta iznosilo je 02h 34m 03s, gotovo pola sata duže od planiranog. 

 

H108 H110 brzineH108 H110 temperaturaH108 H110 trajanje letaH108 H110 visine

Prema planu lansiranje je bilo predviđeno u vremenu od 14:00 do najkasnije 15:00. Niz okolnosti utjecao je na kašnjenje lansiranja što je u konačnici dovelo do slijetanja u vode Kvarnerskog zaljeva umjesto na širi lokalitet Čepić polja. Shodno planu slijetanja na kopno one nisu bile pripremljene („hermetizirane“)  za za slijetanje na vodu te im se nakon 37 minuta plutanja na olujnom moru s visokim valovima u Kvarneru gubi radio signal (prodor vode u elektroničke komponente). Spasilački timovi bili su te noći nemoćni. Sutradan po lansiranju krenula je višednevna aktivna potraga čamcem, dronom i pješačenjem uz obalu. Bez rezultata. Nakon 15 dana, 18 sati i 28 minuta, u fazi pasivne potrage dojavljeno nam je kako su dijelovi letjelica pronađeni na jugu Istre, nedaleko Ližnjana. Po dolasku spasilačkog tima razočarenje je bilo pre/veliko. Letjelice su „zahvaljujući odgovornim i savjesnim pojedincima“ brutalno porazbijane i bahato pokradene. Nakon trodnevne potrage pronađeno je tek dvadesetak pojedinačnih artefakata iz letjelica od ukupno stotinu i pedeset njih. Usljedio je težak put obrade telemetrijskih podataka koji su dobiveni tijekom leta a paralelno s time i rekonstrukcija samih letjelica te nadogradnja nedostajućih dijelova. Za vrijeme leta zabilježeni su slijedeći maksimalni parametri. Penjanje najvećom brzinom od 57,49 km/h. Najveća horizontalna brzina od 107,12km/h. Brzina spuštanja u trenutcima kada su H108 i H110 bile u povratku na zemlju, sa polovice puta prema mezosferi,  u jednom je trenutku iznosila 402,09km/h. Minimalne zabilježene temperature unutrar letjelica -37,92°C a izvan letjelica -62,10°C. Izolacija letjelica i rad elektronike omogućavaju da temperature unutar letjelica budu za 24,18°C „toplije“ od vanjskog ambijenta. Ukupno vrijeme leta iznosilo je 154m 03s, od toga u penjanju 117m 01s, u slijetanju 37m 02s.

Vrijeme misija H108 i H110 računa se od trenutka polijetanja do trenutka njihova pronalaska i ono je iznosilo petnaest dana, osamnaest sati, dvadeset osam minuta. Prema planu,  trajanje misija bilo je predviđeno na šest do osam sati s rezervom za još jedan dan (24h).

Dostizanje planirane maksimalne visine od 33.000m do 35.000m uz rezervu za još 2.000 m višlje na sreću (ili kako se naposljetku pokazalo - na nesreću) uvelike je premašeno obzirom na dosegnutu maksimalnu visinu od 42.585,10 m. Kašnjenje prilikom lansiranja od najmanje 1h 03 m, dostizanje značajno veće maksimalne visine (5.000 m višelje od maksimalno planirane točke), prebrza promjena intencije smjera visinskih vjetrova doveli su do slijetanja na more umjesto u sigurnost slijetanja na kopno.

S tehničke strane dekodirani su svi parametri koji su sa letjelica u realnom vremenu odašiljani prema tri prijemne zemaljske postaje. Podaci sa nekoliko drugih senzora spremani su na memorijske kartice koje su trebale biti očitane naknadno, po slijetanju. Nažalost one su zajedno sa video i foto materijalima kamera, mnoštvom društvenih, fizikalnih, kemijskih, bioloških, agronomskih, tehničkih i drugih eksperimenata i uređaja ukradene. 

Da nam je samo znati čemu će „društvenoj kremi“, u naravi - kriminalcima koji su razbili i opljačkali letjelice, primjerice set mikroba i bakterija, sjemenke jorgovana ili pak krušni moljci i žohari odnosno specijalni elektronički uređaji koji su osmišljeni i napravljeni samo za let u bliski svemir a za sve ostalo su neupotrebljivi. 

Sveukupno, zaključujemo kako su letjelice HISTRION 108 i HISTRION 110 uspješno odradile svoje misije. Na njima je od početka do kraja sudjelovalo gotovo stotinu i pedeset ljudi iz nekoliko desetaka institucija kako iz zemlje tako i inozemstva. Letjelice su sada konzervirane i spremljene kako bi 2021. postali  muzejski eksponati Istarskog svemirskog programa-Prvog hrvatskog svemirskog programa u Centru za istraživanje svemira, Pula kojeg Astronomska udruga Vidulini formira u partnerstvu sa Industrijsko-obrtničkom školom Pula na Vidikovcu.

Od 2017. na ovamo sagrađeno je ukupno pet autonomnih bespilotnih letjelica tipa „HISTRION 101“. Najzaposlenija je svakako bila letjelica oznake H104, služila je brojnim testovima u radionicama, na zemlji, na moru i u zraku iako sama nikada nije poletjela ka stratosferi. Letjelice oznaka H107 i H109 lansirane 23.08.2019. u potpunosti su odradile svoje misije u bliskom svemiru. Posljednje dvije letjelice ovog tipa bile su upravo H108 i H110. 

Stečena iskustva, prikupljeni podaci, obavljeni eksperimenti omogućavaju nam da za letove u bliski svemir već 2021. krenemo sa novim tipovima letjelica (H201 i H301). Prostor na dvadesetak, tridesetak tisuća metara iznad nas bezmalo je neistraženo područje. Pravi „dijamantni rudnik“ za znatiželjne pripadnike ljudske vrste, bilo iz svijeta društvenih, tehničkih, znanstvenih ili gospodarskih područja interesa i rada. 

H108 i H110 kontrola leta Pula

 POGLEDAJTE CEO ALBUM FOTOGRAFIJA



 


Komentari  

marino1
+1 #2 marino1 11-12-2020 09:27
pitanje je izuzetno ali nemam pravi odgovor na njega...pravni ugovori potpisani i ratificirani od pojedinih ili vise drzava pod paskom UN ili "na svoju ruku" razlicito definiraju to podrucje...svoj evremeno je bilo pokusaja desetak zemalja smjestenih u ekvatorskom podrucju da "nacionaliziraj u" orbitu i samim tim *ne dopuste* (citaj naplate) prolaske satelita iznad njih al to nije proslo...cini mi se kako ce visine i svemir na koncu biti od onog tko tamo bude prvi (ili jaci)
dragant
+1 #1 dragant 07-12-2020 16:12
Vrlo interesantno. Da li neko zna od koje visine se smatra međunarodno nebo, slobodno za let? Nešto kao međunarodne vode, slobodne za plovidbu.

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži