Uspješno preko Armstrongove granice i natrag u nemogućim uvjetima

201 pancam2

Dvije autonomne bespilotne letjelice Istarskog svemirskog programa Astronomske udruge Vidulini, H201 i H202 „Danijel Vuković“,  uspješno su odradile svoje zahtjevne misije u bliskom svemiru 09./10. listopada ove godine. Njihovo je lansiranje izvorno bilo planirano za 02.10.2021. no ono je tada odgođeno zbog tehničkih problema neposredno prije polijetanja. Kako smo već pisali, toga je dana svoju uspješnu misiju izvršila eksperimentalna letjelica H301.

Krajem ljeta i početkom jeseni prilike u stratosferi značajno se pogoršavaju te se broj pogodnih dana za uspješno odvijanje misija autonomnih bespilotnih letjelica HISTRIONa smanjuje gotovo na nulu. Letjelice su početkom rujna bile spremne za let. Pogodni trenutak dogodio se drugog dana listopada, no kako je lansiranje tada moralo biti odgođeno postalo je upitno hoće li se one uopće moći poslati u atmosferu tijekom ove godine. Izračuni su pokazali kako postoji granična mogućnost lansiranja u subotu 09. listopada no uz značajno drugačije parametre glede lokacije lansiranja. Moramo istaknuti razumijevanje i susretljivost CAA i CROCONTROLa  izdavanjem Odobrenja za sva dosadašnja lansiranja ali i NOTAMa (Toni Zlopaša), uz poštivanje svih zahtjeva i procedura, uključujući i pravovremene NOTAMe za dan 09.10.2021., u slučaju lansiranja sa bilo koje od tri potencijalne lokacije na Istarskom poluotoku. U uvjetima kritičnog sigurnosnog stupnja za polijetanje i slijetanje letjelica ona su ipak obavljena s lokaliteta Lindar B, nešto iza podneva po lokalnom vremenu (LT = UT+2). Obzirom na kratko vrijeme od dobijanja koliko-toliko pouzdane, potencijalno moguće situacije za lansiranje organizacijski nije bilo moguće „aktivirati“ svih četiristotinjak sudionika u misijama te se na lansiranju nalazio samo najuži tehnički  tim Istarskog svemirskog programa AUV sa izgledima za polijetanje ne većim od 25%. Samim time H201 i H202 u startu su ostale bez velike logističke potpore na kopnu i moru u vidu akcija traganja i spašavanja letjelica nakon slijetanja.

201 i 202 pracenje leta

Dolaskom na lokaciju Lindar A započele su neposredne pripreme za lansiranje. Nekoliko minuta iza podneva H201, potpuno spremna za polijetanje, zakačena je za balon LB905A. Snažna bura puhala je cijelo vrijeme a ljudi, balon i letjelica napeto isčekuju dvije do tri mirne sekunde koje su kritične u trenutku samog polijetanja. Usljedio je dugi i (pre)jaki nalet divlje bure koji se poigravao ljudima i tehnikom sve dok stijenke balona nisu više mogle izdržati prevelika naprezanja. Balon puca u trenutku oslobađajući sav upuhani helij. Lansiranje je zaustavljeno. Kroz narednih sat vremena pronađena je sigurnija lokacija, glede naleta vjetra, za lansiranje te se H201 integrira sa balonom LB905B. Ovog je puta sve prošlo u redu te H201 uspješno polijeće put stratosfere sa lokacije Lindar B u 13:25 druge subote u listopadu.

Četrdeset i šest minuta kasnije, u 14:11 sa iste lokacije, uz uporabu rezervenog balona LB810A, iz ruku Dorijana Mohorovića ka nebeskim visinama polijeće H202 “Danijel Vuković“. Ovo je prva letjelica Istarskog svemirskog programa koja je osim oznake dobila i svoje ime; po našem članu i suradniku Danijelu Vukoviću, preminulom od posljedica Korona virusa, početkom svibnja ove godine.

Obje letjelice se još i prije lansiranja, tijekom polijetanja, leta, slijetanja te kasnije za vrijeme sati i sati plutanja na visokim valovima uznemirenog mora  u Kvarneru, sve do pristizanja na obalu jugoistočne Istre, prate putem telemetrijskih radio-signala na ekranima mobilnog Zemaljskog kontrolnog centra.

201 i 202 pred lansiranje

H201 i H202 imaju tri glavna i jedan pomoćni prostor namijenjem smještaju opreme, instrumenata, antena, kamera, raznolikih eksperimenata i drugih modula koji zajedno čine koristan teret letjelica. Ovi su prostori dizajnirani za prihvat „cubesat“ arhitehture te imaju dimenzije 100x100x100mm, odnosno 100x50x50mm. Masa H201 na polijetanju iznosi 1.012g, H202 neznatno više, 1.020g.

Obje su letjelice, H201 i H202, izrađene u pogonima tvrtke AMUS d.o.o. iz Podberma. Direktor tvrtke AMUS d.o.o., Umberto Pokrajac, početkom ove godine na zamolbu AUV prihvatio je izazov izrade HISTRIONa serije 200+ te sa svojim djelatnicima za potrebe misija u stratosferu (bliski svemir, iznad 20.000m) izrađuje četiri kompletne letjelice (H201,H202DV,H203,H206) uz još dva nekompletna trupa (H204 i H205) načinjena za potrebe testiranja i pripreme ovogodišnjih aktivnosti visoko na nebu iznad Istarskog poluotoka. Letjelice su izradili od posebne vrste stiropor materijala sa ojačanjima te ih obojili u jarko narančastu boju radi lakše uočljivosti, posebice tijekom potrage nakon slijetanja. Kasnije će se to pokazati iznimno korisnim detaljem za vizualnu akviziciju prilikom potrage za njima.

Letjelica H201 polijeće u 13:25, maksimalnu visinu od 28.831m dostiže nakon 01h43m leta (15:08), na morsku površinu u Kvarneru slijeće 02h10m po polijetanju (15:35). Tijekom leta ostvarene su maksimalne brzine u penjanju od 9,24m/s, slijetanju od 76,80m/s, dostignuta je rezultanta maksimalne brzina leta od 301,03km/h. Od trenutka slijetanja na morsku površinu do pronalaska i spašavanja na obali Uvale Kale letjelica je izdržala plutanje i plovidbu na moru sa 3-4m visokim valovima te udaranje o stijenovitu obalu sve do trenutka pronalaska i vađenja iz mora, sutradan,  nedjelja 10.10. 2021. u 14:33. Ukupno vrijeme trajanja misije H201 iznosilo je 25h 08m. Pronađena je i spašena od vanjskog tima „Likvidator EF“ (Frezza Mauro, Frezza Sanja, Frezza Roko i Frezza Nikola).

ZKC gabrijel

Letjelica H202 “Danijel Vuković“ put stratosfere, bliskog svemira, lansirana je u 14:11. Poradi korištenja rezervnog balona smanjenih mogućnosti, maksimalnu visinu od 23.225m dostiže nakon 01h45m leta (15:56), u slijetanju prolaze 23 minute, morsku površinu Kvarnera dotiče u 16:19, ukupno provevši u letu 02h08m. Maksimalna brzina u letu iznosila je 313,99km/h, maksimalna brzina u penjanju bila je 6,81m/s a pri slijetanju 78,20m/s. Nakon slijetanja u plovidbi nemirnim morem provela je cijelu večer i noć te na kraju nasukavanjem na obalu Uvale Kuje i njezinim pronalaskom u nedjelju 10.10.2021. ujutro (09:43) misija H202 DV biva završena nakon punih 19h32m od polijetanja. Pronađena je i spašena od strane tima „Likvidator 3B“ (Alen Peteh, Nenad Žufić i Marino Tumpić).

201 pancam3

 

201 nakon misije

202 obala

H201 H202 karta PSS

 

Obje su letjelice u potpunosti odradile planirane zadaće svojih misija koje su izvedene u iznimno kritičnim uvjetima polijetanja, leta, slijetanja te plovidbe na moru tijekom subote na nedjelju (09./10. listopada 2021.) Za doplov do obale trebalo im je bezmalo 23h za H201 odnosno nešto više od 17h za H202). Spasilački timovi koji na obali jugoistočne Istre provode subotu popodne i navečer do dugo u noć u isčekivanju vizualnog uočavanja njihovih signalnih svjetala te u nedjelju ujutro i popodne nisu na moru vidjeli niti jedan jedini brod ili barku. Na olujnom vjetru i podivljalom moru jedino što je plovilo bio je veliki prekooceanski kontejnerski brod...i dvije male letjelice sa stotinama artefakata u trupu.  Uvjeti na zapjenjenoj obali  u širem području Ližnjana (+/- 4km N/S) gdje je bilo teško i disati, kojima je svjedočila ekipa tehničkog odjela AUV i  dvijeskupine Likvidatora, prvi su puta iznjedrili sumnju; mogu li letjelice to preživjeti?! Strojevi su noć proveli sami. Tijekom narednih sati u zaglušujućoj tami pojedini senzori i sustavi počeli su se „gasiti“.. ipak, napravljeni su da odrade posao i odradili su ga pod cijenu da pri tome iscrpe i posljednji elektron života iz sebe.

Svaka od letjelica opremljena je sa četiri (3+1) osnovna modula, teretna prostora. Glavni modul rezerviran je za tehniku koja vodi brigu o letu, parametrima leta, senzoriku, optoelektroniku, komunikaciju. Modul astrobiologije namijenjen je eksperimentima s područja prirodnih znanosti. Svoje mjesto našli su još i modul društvenih znanosti te modul gospodarstva. Sveukupno oko tri stotine različitih eksperimenata, osmišljenih od strane stotinjak subjekata (sveučilišta, instituta, osnovnih i srednjih škola, udruga, tvrtki, pojedinaca..). Zajedno sa AUV timom u misijama H201 i H202 direktno je sudjelovalo gotovo četiri stotine ljudi, sa aktivnim krajnim dosegom od oko tisuću ljudi, (pasivni doseg znatno više, uključivo i javnost putem medija) pretežno iz naše zemlje uz učešće suradnika  iz još dvanaest drugih zemalja.

Tehnologija u letjelicama HISTRION osmišljena je i projektirana unutar tri centra za aeronautičke tehnologije (AUV CAT u Žminju, Zagrebu i Rijeci), a svaki od njih ima svoje zadatke, cilj je isti; Uspješna misija. Tehnološki stratosatelit tipa „cubesat“ nalazi se u H201 i H202. U naravi radi se o složenoj cijelini sastavljenoj od nekoliko podsustava, svaki sa definiranim zadaćama. Gabrijel Erman (E4 technology, Žminj) na temelju iskustva sa ranijim letjelicama potpisuje tehnološki stratosatelit koji je uspješno odradio misiju H201 ali i antenski sustav sa radio primo-predajnikom za kontrolu leta na Zemlji. Nekoliko desetaka senzora svake su sekunde bilježili uvjete izvan i unutar letjelice te njezino ponašanje u letu uz istovremeno slanje  i primanje podataka putem radio-veze sa ZKC. Tu su bile i dvije kamere snimivši let, jedna usmjerena vertikalno na dole, prema zemlji, a druga usmjerena ka horizontu preko krila. Podršku su mu pružili i Eduard te Tomislav Erman, iz E4 technology, Žminj. Ovi su podaci, njihova sigurna distribucija i pohrana  od iznimne važnosti za razumijevanje dinamike leta, ponašanje letjelica a posebice za obradu podataka o utjecaju i posljedicama po eksperimente živog i neživog svijeta koji su se nalazili u astrobiološkom stratosatelitu unutar H201, a koji se nalaze pod ingerencijom Ivice Lađarevića (AUV CAB), odnosno suradnika i partnera u projektu astrobiologije.

Tehnološki stratosatelit za H202 u sličnom je obimu projektirao i izradio Nenad Perković  (IONIC d.o.o., Zagreb – AUV CAT Zagreb) uz razliku korištenja drugačijeg tehničkog dizajna i dvosmjerne radio komunikacije. Njegov je stroj uspješno odradio sve planirane zadaće, čak i pri zahtjevnijim uvjetima od onih koji su postavljeni kao imperativ pri projektiranju. Antenski sustav i razvijeni programski paket podrške pokazali su punu stabilnost i fleksibilnost u iznimno teškim uvjetima leta i dvosmjerne radio komunikacije uz široke mogućnosti daljnjeg razvoja i nadogradnje za buduće misije.

Darije Herceg (AUV CAT Rijeka), Nenad Devetak (DMN d.o.o., Pula), Željko Mogoroš (MOG-ROB, Kaštelir) osigurali su neovisne rezervne sustave za obje letjelice koji imaju zadatak sigurno pronalaženje letjelica po slijetanju u uvjetima eventualnog dijelomičnog ili potpunog otkaza glavnog tehnološkog stratosatelita. Denis Draguzet i Antun Kovačević (Tehnoline Telekom d.o.o., Pula). Alen Peteh, Daniel Kalebić, Kristijan Gozdan (UTP, Pula) sigurna su potpora sa baterijom helija nužnom kako bi letjelice uopće mogle u visine. Nemjerljivu pomoć u tehničkom aspektu ovih misija prižili su; Nenad Žufić, Nenad Mijović, Gregor Srdoč, Dean Mihovilović (AUV), Dorijano Mohorović (Ron-Teh d.o.o., Labin), Dorian Delić (Delic AIR) te Robert Ljubek (Limitless design, Zagreb) i Branimir Lozo (SURLA, Samobor).

Marino Tumpić, voditelj Istarskog svemirskog programa AUV, zahvaljuje svim članovima, suradnicima, partnerima na velikom angažmanu  te dodaje kako nakon pripreme i uspješnih misija H201 i H202 tijekom jeseni i zime predstoji zahtjevni posao na obradi podataka i daljnjem razvoju eksperimenata koje su letjelice ponijele do bliskog svemira i natrag. Ovogodišnje misije za nas su bile najzahtjevnije i najsloženije, potpuno smo zadovoljni rezultatima, a već gledamo ka 2022., 2023.

H201 H202 tabelarni pregled podataka o misijama



 


Komentari

  • Baki said More
    Verovatno bi bilo zanimljivo pročitati... 3 sati ranije
  • Miroslav said More
    Verujem da ste svi neko poodavno neko... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Poslao sam pet primedbi – odgovora na... 4 dana ranije
  • Miki said More
    A ja b' rek'o da će ipak 'Merikanci...... 5 dana ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Neobjavljeni tekst je pisao čovek koji... 5 dana ranije

Foto...