Od noćas, 16. pa do 27. oktobra našim će noćnim nebom u vidu „zvijezda padalica“ (meteora) prolijetati glasnici Halleyeve komete. Riječ je o sitnim dijelovima jezgre komete koji su razasuti po njezinoj putanji oko Sunca.
Kada se naša planeta nađe unutar staze komete dolazi do kolizije istih s atmosferom. Zbog velike susretne brzine tih čestica i čestica u atmosferi na visinama od 50-150km iznad površine dolazi do ionizacije a golim okom to vidimo kao pojavu brzih svjetlećih tragova na nebu. Maksimum ovogodišnje aktivnosti Orionida izračunat je za noć 20. na 21. listopada. U ranim jutarnjim satima nedjeljnog jutra 21. listopada očekuje se 20-25 meteora na sat. Mjesec tada neće biti smetnja vizualnim opažanjima te nas prema svemu sudeći očekuje zanimljivo jutro. I svih drugih dana, ili možda bolje reći – noći, tijekom prolaska Zemlje kroz oblak ostataka Halleyeve komete biti će vidljiv pokoji meteor iz skupine Orionida. Izvorište meteora je unutar granica zviježđa Orion po kojemu su i dobili naziv. Za opažanje meteora nisu nam potrebna tehnička pomagala, dovoljno je samo izaći na otvoreni prostor s što boljim, neometanim, pogledom na nebo i bez noćne rasvjete. Tijekom vremena meteori će se pojaviti. Potrebno je biti strpljiv, pogledom polako pretraživati nebo ili se skoncentrirati na dio neba. Brzi Orionidi se pojavljuju posvuda po nebu, nije potrebno gledati samo u nekom određenom smjeru. Poradi velike kolizione brzine nerijetko se zapažaju i svjetleći bljeskovi što znači da se čestica raspala u višim slojevima atmosfere. U našoj zemlji problematikom meteora sustavno se bavi neformalna amaterska organizacija HMM (Hrvatska Meteorska Mreža) čije kamere svake noći snimaju zvjezdano nebo u potrazi za meteorima.