PerseidiPRG

Perseidi su aktivni od 23. jula do 24 avgusta i meteorske mreže širom sveta već ih beleže. Ipak najjači priliv ovih meteora, njihov pik očekuje se 12. avgusta i to između 14 i 15 sati. Naravno, tada je dan što će ih sasvim sakriti od očiju posmatrača i zato sa posmatranjem treba početi pre ili posle tog datum

Perseidi su aktivni od 23. jula do 24 avgusta i meteorske mreže širom sveta već ih beleže. Ipak najjači priliv ovih meteora, njihov pik očekuje se 12. avgusta i to između 14 i 15 sati. Naravno, tada je dan što će ih sasvim sakriti od očiju posmatrača i zato sa posmatranjem treba početi pre ili posle tog datuma. 

Meteori su svetlosni efekat koji se javlja nakon što zrnce prašine uleti velikom brzinom u atmosferu. Zbog te velike brzine, a koja iznosi nekoliko desetina kilometara u sekundi, pre nego što se ugasi, meteor pređe gotovo celo nebo. Ukoliko u atmosferu uleti veći komad materije, kamičak, onda je i svetlosni efekat znato veći te meteor zasija gotovo koliko i Mesec. Takav meteor zove se bolid, ili vatrena kugla. 

Svake noći strpljivi posmatrač može uočiti po nekoliko meteora, a kada je njih znatno više u toku jednog sata onda kažemo da se radi o meteorskoj kiši, roju ili pak o oluji – zavisno od broja meteora.

Svi meteori vode poreklo od krhotina nekog nebeskog tela, a to je najčešće neka kometa, eventualno neki asteroid. Kada kometa prođe pored Sunca ona, pod uticajem sunčevog zračenja ispusti oblak prašine, gasa i kamenčića, a to je dobar materijal za meteore ukoliko ga zahvati Zemljina gravitacija.

Takvi meteori, dakle oni koji imaju zajedničko poreklo, posmatrani sa Zemlje čini se kao da izviru iz  jedne zajedničke tačke na nebu. To izvorište, ili radijant, se nalazi u nekod od sazvežđa po kome i čitav roj meteora dobija ime, pa se tako sada aktuelni meteori zovu Perseidi po tome što prividno izviru iz sazvežđa Persej. Ali opet da naglasimo, meteori su atmosferska pojava i oni zapravo nikakve veze nemaju sa bilo kojim sazvežđem. 

Da dodamo da Perseidi vode poreklo od krhotina komete Svift Tatl koja obiđe Sunce u periodu od oko 130 godina.

Predviđanja govore da će se videti oko 100 meteora tokom jednog sata i to ćete čitati u većni medija. Činjenica je da se te prognoze odnose na idealne posmatračke uslova – kakve u praksi gotovo nikad ne postoje.

I to je to. Uživajte u nesvakidašnjem izgledu neba.

 


Komentari

  • Baki said More
    Zadovoljstvo je nešto skromno dodati... 2 dana ranije
  • goran01 said More
    8) symbiotic universe!!! 8)
    hoce biti... 3 dana ranije
  • goran01 said More
    vrh:Dvrh:Dvrh evo sada sa soc net : X... 3 dana ranije
  • Baki said More
    Stvoren 1980-ih, Habbl teleskop je još... 4 dana ranije
  • polux11 said More
    800 km je jedan pedeseti deo obima... 4 dana ranije

Foto...