Posljednjih dana mnogobrojni javni mediji prenose informaciju o velikom asteroidu koji će krajem mjeseca preletjeti veoma blizu Zemlje te kako će isti biti (lako) vidjljiv pomoću dalekozora. Pažnja medija usmjerena je na asteroid 2004 BL86 (357439) promjera između 440m i 1000m koji će se 26. januara u večernjim satima Zemlji približiti na „svega“ 1.2 milijuna km. Kažemo „svega“ jer u svemirskim mjerilima takva udaljenost zapravo je veoma bliska. Nadalje, mediji navode i kako je dalekozor dovoljan da se asteroid vidi na noćnom nebu. No to baš i nije tako.

Asteroid 2004 BL86 otkriven je još 30. januara 2004. pomoću sustava LINEAR (Lincoln Near-Earth Asteroid Research) i otada se nalazi u bazama podataka i pod stalnom paskom. Iako nam se čini kako je nebesko tijelo promjera jedan kilometar malo (nešto manje od planine Učka primjerice) kada bi tako nešto udarilo u Zemlju nastale bi posljedice koje bi potpuno promijenile našu civilizaciju. Ovdje to nije i neće biti slučaj.

Što se tiče promatranja dalekozorom ono za javnost nije izvedivo. Da bi se uočila slabašna putujuća zvijezdica koja ima sjaj 9 m (zvjezdana magnituda) potrebno je iskustvo u promatračkoj astronomiji, dalekozor promjera objektiva bar 70 mm, stabilna astronomska montaža i postolje te iznimno precizne zvjezdane karte sa ucrtanim položajem asteroida u trenutku opažanja. Ozbiljan je to izazov čak i za astronome!

Istina je kako je ovo najbliži prelet ovako velike nebeske stijene pored Zemlje. Prema sadašnjim podacima on neće biti nadmašen do 2027. godine kada će na sigurnoj udaljenosti pored planeta preletjeti asteroid 1999 AN10. Aktualni prelet izvrsna je prigoda za astronome da svojim instrumentima u cijelom području elektromagnetskog spektra istraže asteorid „iz blizine“. Instrumentarij astronoma amatera iz naših krajeva zasigurno će biti okrenut prema asteroidu u noći 26./27. januara budu li to vremenske prilike dozvoljavale.

Prema astronomskim podacima u ovom trenutku (21.01.2015.) poznate su nam putanje desetak asteoroida koji do kraja mjeseca prolaze veoma blizu Zemlje. Neki od njih i bliže od „našeg“ medijski eksponiranog asteroida, doduše znatno manjeg promjera. Ukupno se u bazama podataka na današnji dan vodi 1536 potencijalno opasnih nebeskih stijena (oznaka LD na ilustraciji označava udaljenost Zemlja – Mjesec). Nijedna od njih ne predstavlja realnu prijetnju Zemlji. Problem su asteroidi koje još nismo otkrili a znamo da postoje negdje u dubinama svemira.