Dan asteroida, 30. lipnja (juna)

dan asteroida

Svijet je brojao tisuću devet stotina i osam godina nakon Kristova rođenja. Svim inteligentnim vrstama života bilo bi to sasvim dovoljno vremena za učiniti svijet boljim mjestom su/života.

Europske zemlje brižljivo su se početkom prošlog stoljeća pripremale za predstojeće ratne sukobe koji će neplodne zemlje pretvoriti u površine bogate hranjivim materijama – posmrtnim ostacima milijuna ljudskih tijela. Pažnju javnosti zaokupljale su novosti oko dolaska Halleyeva kometa sa otrovnim plinovima u njezinom repu. Američki pioniri zračnog prometa brodovima su preko Atlantika za Francusku  prevozili dijelove svojih letjelica težih od zraka. Ciolkovski u Rusiji, Goddard u SAD, Potočnik u Puli mozgali su o letovima u svemir, Korolev je bio beba u dječjim kolicima a von Braun se još nije ni rodio... 

tunguska karta

A tada se dogodilo! Rano jutro, 30. lipnja 1908. godine cijeli se planet zatresao, po više puta. U bespućima dalekog  Sibira nebo se tog jutra raspolovilo. Strahovita vatra s neba prelomila je rijetko nastanjeno područje. Životinje i ljudi podaleko od Udara oboreni su na tlo. Desecima i desecima kilometara uokolo epicentra događanja osamdeset milijuna stoljetnih stabala su i nakon trideset godina Kulikovu ekspediciju dočekala pravilno položena na tlu. Kao da se s njima poigrala nevidljiva sila, čak i lakše nego što mi dahom otpušemo „padobrance“ s dozrelog maslačka. 

Ni danas nismo potpuno sigurni što se i kako točno dogodilo tog jutra. Znamo kako smo za par stotina kilometara izbjegli kataklizmu. Asteroid je pogodio naš planet. Područje veličine Istarskog poluotoka bilo je sravnjeno sa zemljom, udarni krater nikad nije pronađen i to je ono što znanstvenicima i dan danas predstavlja izazov za nove i nove rekonstrukcijske teorije! Načelno se slažemo kako se radilo o nebeskom tijelu promjera 100-200m čiji je sraz sa atmosferom proizveo efekt istovremene detonacije dvjestotinjak atomskih bombi pojedinačne snage demokratsko-milosrdnih poklona japanskim gradovima iz čijih fabrika izlaze automobili Mazda i Toyota.

Dogodilo se ranije, događa se i dogoditi će se opet. Pitanje je samo kada i koliko jako. Događaj u Tunguski opomena nam je kako mi sami o malo čemu odlučujemo na planetu. Istina, čini nam se kako su naše odluke, građevine, ratovi, uspjesi.. strašno važne stvari. Možda i jesu ali naspram svemirskih događanja to su nebitnosti reda veličine polutreptaja jedne dlačice „maslačkovog padobranca“ nježno i nevino-nespretno otpuhnutog dječjim dahom..

Tunguska, Sibir, Rusija 30. lipnja 1908. U spomen na taj dan, dan kada smo imali sreće, naša civilizacija obilježava Dan asteroida, 30. lipnja. Stoga, ovog četvrtka zastanite na trenutak. Odmaknite se od globalne propagandno-informativne mašinerije koja truje zdrav razum svakog Čovjeka. Isuviše smo maleni ispod zvijezda da bi glumili velike a još manje da bismo nasijedali na lažiranu stvarnost...

tunguska kulik stabla crop

Tunguska eksplozija

 

 


Komentari  
Miki
+6 #1 Miki 28-06-2022 09:24
Prosto neverovatno koliko je bilo nenastanjeno pdručje gde je to čudo zviznulo. Kao da je neko birao gde da udari a da šteta u ljudskim životima bude minimalna. Da je pogodio Pariz, London, Beograd ili Zagreb, mrtvih bi bilo na milione. Da je udario u okean, cunamiji bi zbrisali sve obale koje gledaju na te strane. Ovako...

Mada, možda bi preskočili WWI pa i WWII da je počistio središte Evrope?!?
Dodaj komentar