Ovih dana smo u čavrljanju na Viber kanalu Astronomskog magazina 90% vremena opravdano i sa razlogom posvećivali James Webb Space Telescope-u, a u ostalih 10% se ubacilo svašta. Od razmjene lijepih poruka sa dragim prijateljima, čestitki za Novu godinu ... Božić,  snivanja starih i novih Letenki ... itd. 

Tako je u jednom trenutku na temu  došao i film “Don’t Look Up” satirični film o nimalo satiričnoj temi  o kome je AM već pisao. A onda, na tu temu - udara kosmickog objekta na nas Planet slučajno uočim danas informaciju koja je  barem meni nekako promaknula (1),  da smo 2019 otkrili asteroid samo 24 sata prije no sto je projezdio pored Zemlje na udaljenosti od samo jedne petine rastojanja Zemlja - Mjesec. 

I pogađajte, nije to nimalo naivan kamičak - nego predstavnik ugledne porodice asteroida Flora, džinovske porodice asteroida i najveće porodice kamenih asteroida u glavnom pojasu. Konkretno ovaj sa veličinom odprilike Keopsove piramide ili za ljubitelje sporta veličinom fudbalskog terena. Promjer ovih asteroida se kreće od minimum 100 do maksimum 300 metara. 

Asteroida te veličine ima oko 30.000, od kojih smo mi detektirali do sada oko 5.442. Možda je zgodno i ovakvo objašnjenje.  Od te procijenjene količine nismo još uočili 82 % koji špartaju našim (i da li baš "našim" !?) Sunčevim sistemom bez da imamo ikakve informacije o njihovim orbitama.  Asteroidi ove klase se zovu još  "Ubojice gradova" jer svojim udarom bi bili sposobni potpuno izbrisati jedan višemilionski grad. 

Iznad ove klase asteroida imaju još dvije kategorije  do 300 - 1000 m i oni preko 1000 m. Kako stojimo sa računicom u ovim omjerima ?

Pa od ovih do 1000 m (300 - 1000 m) smo  katalogizirali 4.341 ili 20% od ukupno procijenjenih 5.500 i za njih 80% još ne znamo gdje su niti koje su im orbite, a samim time niti šta potencijalno smjeraju. 

Klasa iznad 1000 m od procjenjenje grupe od  930 komada smo registrirali 920 ili 2 % nam za sada izmiču detekciji. Ovdje smo posao skoro završili ALI pogađajte ... asteroidi ove veličine su oni koji su izbrisali dinosaruse i prijetnja su civilizaciji uopće. Tako da i kada ih budemo imali 99,999 % detektiranih neko će uvijek morati osvrtati i pogledati "preko ramena" i pazljivo provjeravati.  Narodski rečeno - mala djeca mala briga velika djeca VELIKA briga.

2019 OK orbit

By Tomruen - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=80867620

Vratimo se na 2019 OK asteroid. 

Kako je ipak bilo moguće da nam se prikrade bez ranije detekcije s obzirom na velika nastojanja da se upravo to ne desi. Pa, više faktora je bilo u igri. Ne, ovaj asteroid nije dolazio iz pravca Sunca, sto je uvijek otežavajuća okolnost, ali nije bio dostupan za instrumente koji su za tu namjenu locirani na sjevernoj hemisferi. Dijelom  zbog njegovog smjera kretanja prema sazviježđu Jarca i sjajnog Mjeseca (prema kome se ravna i organizacija  Letenke - između ostalog ). 

Teleskop Pan-STARRS 1 snimio je sliku 2019 OK  na dan 28. juna 2019. kada je bio 0,39 AJ (58,000,000 km; 36,000,000 mi) od Zemlje i imao prividnu magnitudu od 22,9. 

Automatska analiza promašila je otkrivanje objekta na Pan-STARRS slici jer je objekt bio preslab za detekciju. Teleskop Pan-STARRS 1 ponovo je ugledao objekta 7. jula 2019. godine kada je objekt bio svjetliji s magnitudom 21,2. 


By Phoenix7777 - Own workData source: HORIZONS System, JPL, NASA, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=80893995

Međutim, budući da se kretao direktno prema promatraču, njegovo prividno kretanje bilo je izuzetno sporo, sa stopom od 0,01 stepen/dan, i nije prepoznato kao pokretni objekt na automatizovanom software-u za praćenje.

Dakle, to je taj "mrtvi kut" koji nam se može desiti. Polovina asterioda koji se približavaju Zemlji prolazi koz periode takvog prividnog kretanja i stvara nam iluziju manje vise stacionarnog objekta i vješto prevare automatizovane sisteme.

Dakle, koliko god imali napredne te - automatizovane sisteme,  ljudsko oko i ovaj procesor koji imamo smjesten iza tih istih, brižnih očiju,  ostaje jedan od najbitnijih faktora u cijeloj priči. Ali mi to osmatrači znamo i onako ... zar ne ? Jer mi ... Always Look UP - bez obzira sta savjetuju.

(1) ... sad znam i kako mi je promaknula ta vijest, u tom periodu moje tijelo je bio pogodjem mikroskopskim objektom nazvanim COVID 19

 

Author: Behaudin Karić

Dodaj komentar