- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: subota, 18 jul 2009 02:00
-
Autor Draško Dragović
Američka svemirska agencija priprema prvi probni let letilice za Masec
Jedna od najvećih građevina na svetu, zgrada za montažu letilica (VAB[1]) u Kennedy Space Centeru na Floridi, poslednja je stanica svemirskih šatlova pre nego što ih odvezu na lansirnu rampu. Ali pošto prema planu šatlovi treba da do 2010. godine budu povučeni iz upotrebe, masivna zgrada je već spremna da udomi sledeću Nasinu svemirsku letilicu.
Opširnije: Gradnja Nasine budućnosti
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: četvrtak, 16 jul 2009 02:00
-
Autor Marko Veljković
nastavak
Opširnije: AVIONIKA SPACE SHUTTLE-A II
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: četvrtak, 09 jul 2009 20:10
-
Autor Marino Tumpić
Rusija već desetljećima prednjači po broju lansiranja svemirskih letjelica. Još iz hladnoratovskih vremena najveći dio njih nosio je univerzalni naziv «Kozmos» kojem su još i pridodane brojke.
Opširnije: Novi Ruski vojni sateliti
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: sreda, 08 jul 2009 22:23
-
Autor Draško Dragović
NASA smelo gura nos tamo gde do sada niko nije hteo
Novi sveobuhvatni life-support system na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) u dobroj meri se oslanja na jedinstveni sistem za recikliranje vode, čiji specijalni filteri i hemijski procesi pročišćavaju otpadne tečnosti - uglavnom mokraću i znoj astronauta - i od njih prave čistu, pijaću vodu.
Opširnije: Piškenje u svemiru
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: utorak, 07 jul 2009 21:11
-
Autor Draško Dragović
Kod nas je prošle nedelje potpuno nezapaženo prošla vest da je francuska raketa Ariane 5ECA postavila još jedan rekord: 31. uzastopno uspešno lansiranje - i to kakvo! U orbitu je odnela do sada najveći komercijalni satelit na svetu[1], TerreStar-1.
Opširnije: Dvostruki rekord Ariane 5
- Detalji
-
Kategorija: Oprema
-
Datum kreiranja: utorak, 07 jul 2009 02:00
-
Autor Oliver Jovanović
U ovom trenutku postoje već uveliko razradjeni projekti prvih inter-stelarnih (medjuzvezdanih) brodova i prilično detaljni planovi za takve misije u budućnosti. Ipak, malo je verovatno da će brodovi koji će poneti ljude ka zvezdama u mnogome ličiti na te vizije. Recimo, sasvim ozbiljni projekti poput ,,Dedala,, i ,,Oriona,, su u suštini dobra vežba, ali je jasno da će prvi realan ,,zvezdani brod,, biti drugačije koncipiran od onoga što sada smatramo mogućim. Naprosto, naši sadašnji projekti se zasnivaju na tehnologiji s kraja 20 i prve decenije 21 veka (Primer: Ljudi su uz znatno angažovanje mogli da naprave tunel ispod La manša i u 19 veku ali bi to bio verovatno tunel s parnim lokomotivama ili konjskom zapregom a ne brzim aerodinamičnim mašinama koje vidimo na TV- u )
Opširnije: INTER- STELARNI BRODOVI