Europski ATV na ISSu

Europska svemirska agencija započela je s ispitivanjima tehničkih mogućnosti gradnje vlastitog svemirskog broda s ljudskom posadom.

Iako se po proračunu ne može mjeriti s američkom i ruskom svemirskom agencijom ESA je već godinama etablirana svemirska agencija u svim područjima astronautike. Njezine su letjelice upućene ne samo u Zemljinu orbitu već i međuplanetarni prostor, a pojedini sklopovi i instrumenti nalaze se na velikom broju letjelica drugih svemirskih agencija. Na ISSu ESA je aktivni partner SAD, Rusiji, Japanu i Kanadi.

Tijekom prošle godine europski Automated Transfer Vehicle (ATV), u naravi bespilotni transportni brod, uspješno je obavio smoju misiju k ISSu. No njegova je sadašnja zadaća da na ISS dopremi potrepštine nužne za rad ISSa. Nakon misje ATV se odvaja od ISSa i kontrolirano sagorijeva u atmosferi.

ARV koncept naprednije inačice ATVa

Europljani žele modificirati ATV u ARV (Advanced Re-entry Vehicle). Bespilotni svemirski brod sposoban da s ISSa na Zemlju u specijalo dizajniranom odjeljku vrati najmanje dvije tone korisnog tereta. Za taj posao nužno je isprojektirati specijalnu kapsulu i usvojiti tehnologiju specijalnih materijala (termičke obloge) sposobnih da izdrže temperature i preko 2000°C prilikom povratka kroz atmosferu. Logičan je to slijed događanja i planiranja proširenja upotrebe ATV-a. Iako potpuno različiti dizajnom i dimenzijama naspram Ruskog pandama - svemirskog broda Progres, ATV je na Pariškom zrakoplovnom showu prikazan kao model u mjerilu i u inačici svemirskog broda sposobnog za transport astronauta! Sličnost razmišljanja s Ruskim sustavom Progres - Sojuz je očigledna.

ATV je dug preko 10m, cilindričnog oblika promjera 4.5m, s mogućnošću da na ISS dopremi gotovo 8t korisnog tereta.

Usporedba veličina (lijevo ATV, u sredini APOLLO, desno PROGRES)

Tijekom narednih 18 mjeseci (uz veoma skroman proračun od samo 14 milijuna eura) Europski inženjeri moraju načiniti razvojen studije ATVa u inačicu ARV i moguću pilotiranu inačicu broda.

Europski astronauti u cijelosti zavise od svojih američkih i ruskih kolega pri letovima u svemir. Bude li se ISS nastavila koristiti i nakon 2020. godine, moguće je da se Europa odluči i na razvoj vlastitog svemirskog broda s ljudskom posadom, no samo u slučaju da je to tehnički ostvarivo i financijski ne previše rastrošno. ESA još uvijek ima u živom sjećanju projekt raketoplana klase Hermes (umanjena varijanta američkih raketoplana) koji je devedesetih godina prošlog stoljeća progutao velika financijska sredstva da bi na kraju cijeli projekt bio napušten poradi velikih troškova i tehničkih problema njegove realizacije.

Veliki europski promašaj - pilotirani svemirski brod Hermes iz 90tih godina prošlog stoljeća

Direktor ESAina odjela za ljudske letove u svemir, Simonetta Di Pippo izjavljuje kako ne žele uzalud potrošiti novce i vrijeme, no kako su sada spremni na prvi korak - inačicu ARV koja može vratiti koristan teret iz svemira. Kada uspojimo te tehnologije znati ćemo koliko bi nas koštao projekt transformiranja ATVa u nešto znatno "veće" - svemirski brod s ljudskom posadom te koliko bi nam vremena trebalo da ga načinimo operativnim. Cijeli taj postupak je kompliciran i traži puno modifikacija i novih riješenja postojećih kapaciteta. Što će na kraju biti odlučiti će članice ESA i raspoloživa financijska sredstva uz jasnu strategiju korišćenja svemira kako od strane Europljana tako i amerikanaca, rusa, kineza i drugih. Prema riječima Di Pippo nije sporno hoće li Europa imati vlastite svemirske brodove s ljudskom posadom, pitanje je samo hoće li to biti 2020. ili desetljeće, dva kasnije. Pored znanstvenika i poreznih obveznika o tome će ponajviše odlučivati političari, jer svemirske tehnologije (htjeli mi to ili ne) su i stvar prestiža.