Forma ledenih stalagmita ispod lednika koji idu do morksog dna je posledica izlivanja jako hladnog salamura iz lednika. Toliko hladnog da je daleko ispod tačke leđenja morske vode. Kao teži od okolne sredine, pada na dno i ledi sve oko sebe, uključujući i sav biljni i životnjski svet koji dotakne. Forme koje pravi dok pada na dno su jednistvene. Prostim rečima govoreno, kao da u običnu vodu sipamo antifiriz za kola koji smo prethodno ohladili na -30. Lediće vodu gde prođe sve dok mu temperatura ne poraste dovoljno da više ne može da ledi.

Ovo je snimljeno specijalnim kamerama za podvodno snimanje u morskoj vodi. Snimak je nakon završetka obrađen i ubrzan, a sve za potrebe snimanja BBC-eve emisije Frozen Planet (Zaleđena Planeta).

Ovaj fenomen leđenja je inače pojava koja nije retka u morskom svetu. Jedino je potrebno da voda bude izuzetno mirna kako bi salamur mogao koliko toliko da pada vertikalno do dna.

Oprema je postavljena kod Razorblek ostrva koje je u blizini Antaktičkog arhipelaga Ros. To je vulkansko brdo Erebus.

To mesto je odabrano zato što je tu zatečeno par ovakvih formacija, kao i jedna koja je upravo nastajala. Inače se smatralo da ovakav fenomen nastaje nedeljama, snimak koji ste videli je ubrzani materijal od oko 6 sati snimanja. Problem koji su imali oko postavljanja opreme je što nisu znali da li će njome omesti nastanak stalagmita.  Ovako je izgledalo mesto gde su kamere stavljene.

more

Kako nastaju ovakve formacije leda?

Nastanak ovakvih formacija možemo razumeti na sledeći način. Zamislite sunđer natopljen vodom, sa malim kanalima salamura kroz njega. Temperatura okolnog vazduha iznad mora je oko -20 stepeni, pa i niža, dok je temperatura mora oko -1.9 stepeni. To dovodi do toga da se površinska voda ledi zarobljavajući pri tom neku količinu vode koja tad inače ima veću koncentraciju soli i kojoj treba niža temperatura za zaleđivanje. Kada dođe do toga da taj izuzetno hladan salamur dođe u kontakt sa toplijom morskom vodom, ledi je zbog svoje niske tempetature.

Izvor: BBC

Čedomir Stanković
Čedomir Stanković, spec.inž.geodez. Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. Diplomirao na Geodetskom fakultetu. Specijalizirao Geomatiku na Geodetskom fakultetu u Beogradu. Radio je kao profesor u srednjoj Građevinsko tehničkoj školi Neimar, a sada je angažovan na radovima iz oblasti geodetskog inženjerstva u Zrenjaninu. Astronomijom se bavi od detinjstva. Član AD Alfa iz Niša. Pisanjem naučnopopularnih tekstova na internet portalu i časopisu Astronomskog magazina, radi na popularizaciji geonauka, astronomije i približavanje nauke mladima. Teži iskorenjivanju astroobmana i kvaziučenja vezanih za astronomiju i fiziku. Najveći deo slobodnog vremena provodi na bicikli baveći se brdskim biciklizmom. ..... Više: http://www.astronomija.co.rs/112-autori/biografije/4041-edomir-stankovi

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...