- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 22 februar 2010 23:25
-
Autor Marino Tumpić
Izraelska vojska u svoje zrakoplovstvo uvodi nove avione-robote. Bespilotne letjelice tipa Eitan (što na hebrejskom znači - Jak, Snažan) predstavljaju novu generaciju aviona velikih subborbenih mogućnosti. Impozantne su dimenzije Eitana dužina od 24m i raspona krila 26m (gotovo kao putnički avion klase Boeinga 737!)
Opširnije: Izraelska vojska dobila nove avione - robote
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: nedelja, 07 februar 2010 14:24
-
Autor Marino Tumpić
Robonauti tipa 2 (R2) su brzi, osjetljivi, po potrebi nježni ili jaki strojevi s mogućnošću verbalne komunikacije s ljudima. Biti će u stanju samostalno izvoditi radne operacije, čučnuti, podignuti kamen s Marsova tla, opipati ga rukama, osjetiti njegov miris i okus, skenirati ga multifunkcionalnim očima u širokom dijelu elektromagnetskog spektra, napraviti kemijsku i biološku analizu uzoraka, pomoći jedan drugome ili dati ruku čovjeku kada zatreba.
Opširnije: Oni dolaze: Robonauti
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 21 decembar 2009 22:59
-
Autor Draško Dragović
„M/V Auriga Leader" je prvi kargo brod na svetu koji koristi solarnu energiju za svoj pogon. Radeći na liniji „Toyota Motor Corp." - luka Njujork, ovaj brod će svaki put prevoziti 6.400 automobila po nižoj ceni transporta, jer će 10% brodske snage biti proizvedeno uz pomoć solarnih panela.
Opširnije: Toyotin brod na solarni pogon
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: četvrtak, 10 decembar 2009 23:03
-
Autor B92
1. decembar 2009.
CERN
Ponovo radi... LHC
Opet je proradio LHC (Large Hadron Collider) kod Ženeve. Samo ime opisuje mašinu: Veliki hadronski sudarač. Veliki, jer je stvarno velik: nalazi se u kružnom tunelu dugačkom 27km ispod francusko-švajcarske granice. Sudarač jer se, je li, u njemu sudaraju protoni (osnovna gradivna jedinica jezgra atoma). Te čestice se, pored još nekih, nazivaju hadroni, pa otud i treći deo imena LHC. Protoni se sudaraju pošto se čudovišno jakim magnetima i strujom ubrzaju skoro do brzine svetlosti. Oni tada nose toliko energije da se, posle sudara, njihova energija pretvara u masu (Ajnštajnova jednačina E=mc^2 ) i proizvodi nove čestice. Novonastale čestice detektori veliki kao zgrada hvataju i prepoznaju.Ova mašina je nešto najveće i najsloženije što je Čovek ikad napravio. Na njegovom ostvarivanju su učestvovali naučnici i inženjeri iz čitavog sveta (i mi iz Srbije smo umešali prste u taj poduhvat) i potrošeno je milijarde evra.
Piše: Nikola Veselinović
Opširnije: Ponovo radi... LHC
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 30 novembar 2009 17:28
-
Autor Marino Tumpić
Zamislite na trenutak svemir istovjetan ovom našem svemiru u kojem živimo, ali u kojem je sve potpuno drugačije. Svemir u kojem je NE zapravo DA i obrnuto. Zamislite da postoji - antisvemir.
Opširnije: Gledaj ali ne diraj
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: subota, 28 novembar 2009 20:13
-
Autor Draško Dragović
Prva na svetu potpuno električna lokomotiva ima preko 1.000 akumulatora i radi bez prestanka 24 časa
Opširnije: Prva potpuno električna lokomotiva
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: utorak, 24 novembar 2009 04:02
-
Autor Milan Milošević

NAJNOVIJA VEST
U ponedeljak, 23. novembra 2009. godine ogromni detektori, ATLAS i CMS, postavljeni na akceleratorskom prstenu LHC detektovali su prve sudare protona. U 14:22h po srednje-evropskom vremenu ATLAS je zabeležio prvi sudar. Nešto kasnije, nakon malog podešavanja snopa, sudar je zabeležen i u detektoru CMS. Zatim su prvi sudari sa metom registrovani i u detektorima ALICE i LHCb.
Sudari su se odigrali pri energiji od 450 GeV po snopu, što je početna energija protona na ulasku u LHC.
LHC je počeo sa radom pre tri dana. Na samom startu život snopova bio je relativno kratak. Protoni su ubacivani u akceleratorski prsten prvo u jednom a zatim u drugom smeru. Do sada je vreme života snopova povećano na oko 10h tako da su se u akceleratoru istovremeno našli snopovi u suprotnim smerovima. U narednim danima energijaprotona će biti povećavana do 1.2 TeV, koliko je planirano da se dostigne do Božića. To će biti energija na kojoj treba očekivati prve rezultate.
Izvor: Svet nauke