Datum kreiranja: ponedeljak, 14 septembar 2020 11:05
Autor Draško Dragović
3 zemlje i 4 misije za donošenje uzoraka iz kosmosa
Ovo je izuzetno značajna godina za misije prikupljanja uzoraka. Još od 70-ih godina prošlog veka nije toliko investirano u donošenje prašine i kamenja iz kosmosa. Ove godine, Kina, Japan i SAD imaju kosmičke misije koje su trenutno u toku, a služe za uzoraka sa obližnjih asteroida, sa Meseca, i na kraju s Marsa.
Datum kreiranja: četvrtak, 03 septembar 2020 16:02
Autor Draško Dragović
'PERSEVERANCE' I 'CURIOSITY': braća sa različitim ciljevima
E-knjiga Draga I. Dragovića
Pišući e-knjigu o MER-ovima, pomalo sam se zarazio roverima. Iako ih nema mnogo – do danas svega šest – svaki od njih je priča za sebe i svojevrsni presek kroz nauku i tehniku doba u kome su nastali. Iako sam o dva najnovija Nasina često i puno pisao na ovom sajtu, zanimljivo će biti da ih uporedimo. Kakvi su rezultati?
Najviše zahvaljujući britanskoj kontra-propagandi, o Indiji sam decenijama imao potpuno iskrivljenu sliku. Drevna istorija i lepe žene, ali sirotinja, beda i prljavština... Svaki monsun odnosi hiljade života, a oni sede i mole se Višni ili nekom od bezbroj božanstava. A onda pročitam da je Indija otvorila svoje kosmičke programe privatnicima! Zašto da ne, jer Indija je već slala brodove na Mesec i Mars. Kakvi su im dalji planovi? Biće zanimljivo pročitati...
Danas, 02.08.2020. u 20:48 po našem vremenu (18:48 UTC) u područje Meksičkog zaljeva sletio je pilotirani svemirski brod Dragon sa dvoje astronauta (Doug Hurley i Bob Behnken). Nakon dvomjesečne misije na ISSu ovo je „gem,set,meč“ za novo doba američke pilotirane astronautike.
Po prvi puta od 1974. (Apollo-Soyuz misija) amerikanci su se vratili iz svemira vlastitim brodom slijećući na vodu. Prema prvim podacima čini se kako su sve sekvence misije odrađene uspješno. Prikupljeni podaci će se pomno analizirati kako bi se u budućnosti otklonile uočene poteškoće i nepravilnosti. Najvažnije od svega je da su astronauti dobro, oni će sa prihvatnog broda helikopterom poletjeti na kopno. Nakon medicinskih ispitivanja predstoje im naporni višetjedni treninzi kako bi svoja tijela vratili u stanje života na Zemlji (gravitacija).
Pilotirani Dragon poletio je raketom Falcon 9 ka ISS 30.05.2020. sa Floride, iz naših krajeva imali smo tada priliku vidjeti njihov let u svemir. Povratak je bio nevidljiv sa naših prostora.
Više o misiji DM2 na našem portalu uskoro..
P.S.
Obratite pažnju na fotografiju astronauta u Dragonu prilikom procedure povratka na Zemlju. Uočite da su im odjela „napuhana“. Prvi točan komentar o čemu se zapravo radi nagrađujemo putovanjem na Mars prve sljedeće misije koja to bude omogućavala (digitalni potpis).
30. maja raketa Falkon 9 ponela je u svemir kapsulu Dragon sa dva astronauta. To su Bob Benken i Dag Harlij. Oni su se potom iskrcali u Međunarodnu svemirsku stanicu čime se potvrdilo da je kapsula Dragon sposobna da bezbedno nosi ljude u svemir.
Sada, nakon 62 dana provedenih u svemiru i nakon više od 1000 orbita oko Zemlje, došlo je vreme da se ova dva astronauta vrate na Zemlju. Ukoliko i ovaj deo misije protekne u redu Amerika će se osloboditi zavisnosti od putovanja do Svemirske stanice putem ruskih letelica.
Početkom godine, 10. februara sa Kejp Kanavarela poleteo je put Sunca Sunčev orbiter (Solar Orbiter, SolO) koji je stvorila Evropska svemirska agencija u saradnji sa Nasom. Cilj ovog orbitera je proučavanje i posmatranje unutrašnjosti heliosvere i polarnih područja na Suncu.
Većina od gotovo 4300 vansolarnih planeta za koje znamo jesu super-Zemlje i mini-Neptuni, dve vrste svetova koji ne postoje u našem solarnom sistemu. Super-Zemlje su, kao što ime kaže, kamenite planete veće od naše planete (s poluprečnikom između jednog i dva puta većeg od Zemljinog). Ova vrsta egzoplaneta možda je najprikladnija za život u čitavoj galaksiji. Super-Zemlje imaju veću gravitaciju i, verovatno, veću vulkansku aktivnost tokom dužeg vremena, što bi omogućilo gustu atmosferu eonima. Intenzivnija unutarnja aktivnost takođe bi uticala na tektoniku ploča i intenzivnije magnetno polje, što bi pomoglo očuvanju životnih uslova planete na duži period. Iz tih razloga ti su svetovi klasifikovani kao super-nastanjivi. Ali, sa pozicije tehnoloških civilizacija, jesu li super-Zemlje najprikladnije za lansiranja u kosmos?
