Astronautika: misije

’New Horizons’ je jedna od misija čije naučne rezultate čitav naučni svet s nestrpljenjem očekuje. Prelazeći preko 1.270.000 km dnevno, danas se nalazi na oko 2.715.000.000 km od Zemlje a ’samo’ 405.000.000 km od Plutonovog sistema. Trenutno, pojedinačnom fotonu koji je krenuo sa Sunca treba 4 sata i 8 minuta da stigne do NH.


Pre manje od pola meseca “New Horizons” je probuđen iz predposlednje hibernacije. Svake godine nakon odlaska od Jupitera 2007. godine sonda je provodila oko 80% vremena u elektronskoj hibernaciji, ali sve će se to prekinuti u decembru kada će sonda biti probuđena na dve godine radi randevua sa Plutonom i kasnijih operacija slanja post-encounter podataka.

Taj poslednji hibernacioni period započeće sredinom januara sledeće godine a okončaće se 15. juna. Kada budu probudili sondu, ona će biti više od 160 miliona km bliže Plutonu nego kad je poslata na spavanje.

Mada nas čeka još godinu dana putovanja i preko 400 miliona kilometara do cilja, sve to predstavlja samo 10% celokupnog vremena i kilometraže ukupnog putovanja – tako da je ovo zbilja poslednja faza krstarenja od Zemlje do poslednjih neistraženih ćoškova solarnog sistema.

p1
Ovako je prema najnovijim naučnim podacima Laboradorije za primenjenu fiziku Johns hopkins umetnik video površinu Plutona.

Prema rasporedu, kontrolori misije su 14. jula izveli šesti manevar promene trajektorije[1] (TCM) od lansiranja pre 8 godima i 6 meseci (i prvi posle 2010.) kako bi sonda dospela do Plutona u tačno predviđeno vreme – 14. juli 2015. godine. Do tada, sondi predstoji da 24. avgusta preseče nevidljivu orbitu Neptuna, što će biti peta planetna orbita koju je NH presekao na putu do cilja.

Kako vreme približavanja Plutonu polako dolazi, tim stručnjaka iz Southwest Research Instituta podiže polako svoje aktivnosti. Jedna od njih se sastoji u angažovanju mladih i talentovanih naučnika koji će pomagati u procesiranju i analiziranju (bez)brojnih podataka koji će početi da stižu sledeće godine.

p2

Kontrolori leta u Operativnom centru misije “New Horizons” u Laboratoriji za primenjeni fiziku univerziteta Johns Hopkins u Laurelu, Merilend, prate sondu 15. jula 2014. nakon manevra blage promene kursa.

Glavni čovek misije, zadužen za sve naučne aspekte misije, Alan Stern iz JPL-a, već je kod sebe od prošlog leta zaposlio tri naučnika. To su dr Amanda Zangari, dr Simon Porter i dr Kelsi Singer. Amanda je doktorirala na MIT-u, a tema joj je bila baš vezana za proučavanje samog Plutona. Simon je doktorirao astrofiziku na fakultetu Arizona i na Lowellovoj opservatoriji, proučavajući Pluton i objekte Kajperovog pojasa (KBO). Kelsi je doktorirala na Vašingtonovom univerzitetu u St. Luisu, proučavajući kratere na ledenim satelitima džinovskih planeta.


Ovaj video nam prikazuje šta bi NH mogao da vidi kada stigle za godinu dana do Plutona. Play it! Tada će proleteti na samo 10.000 km od površine – kada bi proleteo iznad Zemlje na toj visini, mogli bi lepo da vidimo svaku pojedinačnu kuću ili auto na ulici!

Ovo troje pametnih mladih ljudi, kao i drugi poput njih, radeći zajedno sa ostalim članovima naučnog tima, doneće nova iskustva i ideje u radu tima, što će im omogućiti da zajedno sa nama prisustvuju uživom istraživanju jedne nove planete! Nakon 50 godina uspešnog planetnog studiranja – od Merkura i Marsa do Urana i Neptuna – biće to retka privilegija i prilika za svakoga, a naročito za mlade planetne naučnike, da učestvuju u misiji na jedan neistraženi svet.

Sledeći način na koji može da se uoči podizanje tenzije pred nastupajući randevu sa Plutonom jesu ovoletošnje aktivnosti vezane za poslednje buđenje sonde u dugačkoj fazi krstarenja. Kada se NH bude poslednji put probudio, u decembru, svi ćemo biti na samo mesec dana od početka faze približavanja bivšij planeti Sunčevog sistema.

Predstojeće letnje buđenje iz sna predstavlja posebno složenu operaciju. Pored kompletne provere svih primarnih i pomoćnih sistema i podsistema letilice, kao i detaljne provere svih 7 naučnih aparata, biće sprovedena prva optička navigaciona kampanja za lociranje Plutona, podešavanje orbite, kalibracija instrumenata pred susret sa ciljem, izvođenje malih ali neophodnih korekcija kursa, i sprovođenje nekoliko naučnih eksperimenata izvodljivih tokom ove faze krstarenja.

Kruna tih eksperimenata trebalo bi da bude fotografisanje Plutona i njegovih satelita radi proučavanja njihove svetlosne krive (načina kako se menja sjaj nekog objekta tokom rotacije). To je moguće uraditi i sa Zemlje, ali „New Horizons“ može da vidi Pluton i njegove mesece sa ugla koji je potpuno različit od onog sa Zemlje ili njegove orbite, pružajući nam neke nove informacije o fizičkim svojstvima površina tih tela.

Jedan od rezultata do kojih se došlo u julu jeste pravljenje filma rotacije Harona – posmatranog sa 10 puta manje udaljenosti od Plutonovog sistema nego što je to slučaj kada posmatramo sa Zemlje.

Krajem avgusta će biti pređena još jedna velika prepreka – biće presečena nevidljiva Neptunova orbita. To će se dogoditi 25. avgusta, što će slučajno pasti baš na 25-godišnjicu najbližeg proletanja “Voyagera 2“ pored Neptuna 1989. godine. Nakon toga, sonda će zaći u “Plutonov prostor”!

U narednim nedeljama obavljaće se mnoge aktivnosti vezane za ponovni ulazak u hibernaciju ali to je samo zagrevanje za “špic” – početak prilazne faze – koji započinje za manje od pola godine. Biće to početak posla zbog koga je NH i konstruisan i koji svi isčekujemo.

Ali šta će biti sa sondom posle proletanja pored Plutona? Kako sada stvari stoje, u tankovima će ostati još puno hidrazina za manevrisanje, a sonda će nastaviti da velikom brzinom leti ka dubinama Kajperovog pojasa. Planeri misije trenutno traže jedan ili više objekata Kajperovog pojasa prečnika 50-100 km koji bi mogli da budu ciljevi daljeg istraživanja. Zbog vrlo ograničenih manevarskih sposobnosti sonde, potrebno je naći takav objekat koji će se naći na putanji sonde a ne obrnuto. Pošto nama zanimljiv region leži vrlo blizu ravni Mlečnog puta, vrlo je teško pronaći odgovarajuću mutnu tačkicu koja bi predstavljala daleki svet interesantan sondi. Naporu u iznalaženju nove lokacije od kraja juna 2014. se Magelanovom teleskopu u Čileu i 8,2-metarskom havajskom teleskopu Subaru pridružio i Hablov kosmički teleskop. On je za taj posao mnogo pogodniji od zemaljskih teleskopa. Trenutno se procenjuje da su šanse da se pronađe nova meta za NH oko 95%.

Kaže se da je do danas razmatrano 143 potencijalnih kandidata ali da se svi nalaze van razumnog dometa sonde. Treba se setiti da i u slučaju proletanja pored nekog udaljenog objekta tamo vlada veliki mrak koji neverovatno otežava snimanje površine, a sonda će imati na raspolaganju i značajno manje energije (ona opada sa kvadratom udaljenosti) za napajanje uređaja i slanje signala. Sećam se da je pre 2 godina na Twitteru objavljeno da će u januaru 2015. baš pred susret sa Plutonom biti izveden pokušaj daljinskog posmatranja Kajperovog objekta VNH0004, koji će se nalaziti na 0,50 AJ. Ne znam šta je dalje bilo s tim planom i da li je još u opticaju.

Trenutno, “New Horizons” se nalazi na 2,71 AJ (405.000.000 km) od Plutona, 29,21 AJ (4.370.000.000 km) od Zemlje i 30,09 AJ (4.499.000.000 km) od Sunca. Leti brzinom od 14.70 km/s, odn. oko 3.0 AJ godišnje (u odnosu na Sunce). Sa sonde, Sunce se vidi kao objekat -19,3 magnitude. Sonda leti u pravcu sazvežđa Sagittarius. Prema računu, NH će se nalaziti na 100 AJ od Sunca tek 2038. godine!

Ko čezne da čuje kako zvuči neko ko se nalazi 30 puta dalje od Sunca od Zemlje, evo mu šanse. Ovako zvuči „New horizons“ kada se javlja Zemlji. Ovaj signal je poslat sa sonde 29. juna 2012. a ufvatila ga je DSN stanica u kaliforniji.

p3

 

Još o letelici New Horizons

Sprema se napad na Kajpera

U okviru mog redovnog izveštavanja o statusu misije „New Horizons“ obaveštavam čitaoce da se sonda nalazi u odličnom stanju i na pravom kursu, 23 puta i više dalja od Sunca od Zemlje. Kada za tri godine doleti do Plutona ta udaljenost će porasti na 32,9 puta, što znači da je uspešno prevaljeno već 70% puta.

„New Horizons" najbliža letilica Plutonu
Početkom decembra, Nasina misija za istraživanje Plutonovog sistema „New Horizons“ našla se u specifičnoj situaciji, prišavši bliže Plutonu od bilo koje svemirske sonde u istoriji.

„Ledeni lovci“ traže cilj za „New Horizons“
Još jedna stepenica je preskočena! Pre tačno nedelju dana „New Horizons" se nalazio 2,39 milijardi kilometara (15,96 AJ) od Sunca, što znači da je prešao polovinu rastojanja između Zemljog položaja na dan lansiranja u januaru 2006. i Plutonovog položaja u vreme sretanja sonda sa njim u julu 2015.

New Horizons“ na četiri godine od cilja
U ovom momentu, najbrža svemirska sonda ikada lansirana – Nasin „New Horizons" – jezdi kroz svemirski bezdan skoro milion milja dnevno. Lansirana 2006, leti duže nego što su mnoge misije trajale, a pred njom su još više od 4 godine putovanja.

Pluton na horizontu
Još jedna stepenica je preskočena! Pre tačno nedelju dana „New Horizons" se nalazio 2,39 milijardi kilometara (15,96 AJ) od Sunca,

New Horizons u društvu Kentaura
„New Horizons" se trenutno nalazi na 14,43 AJ od Sunca (2,16 milijardi kilometara[2]) i pre tri dana je prešao polovinu rastojanja između orbita Saturna i Urana, duboko zašavši u „region ...

NH spreman za novu dremku
Iako do susreta sa Plutonom i njegovim satelitima ima još podosta vremena i miliona kilometara, redovno čitam i pratim šta se dešava sa misijom „New Horizons". Čim ima nešto novo, trudim se da napišem ponešto i upoznam i vas sa time.

O New Horizons od početka do danas (20-tak prethodnih članaka)

New Horizons - Letnji radovi
Tačno je da rad oplemenjuje, ali njemu nikad kraja kada se radi o ovoj misiji - posebno preko leta, kada po rasporedu sleduje redovan godišnji servisni pregled letilice. Tačno je da rad oplemenjuje, ...

 


[1] Motori su radili tačno 87,52 sekundi a brzina je povećana za 1.08 m/s (3,88 km/s). tom prilikom je potrošeno oko četvrt kile goriva, što je manje od opla procenta od oko 53 kg goriva koliko je ostalo u tankovima sonde. Da stručnjaci iz merilendske Laboratorije za primenjenu fiziku (APL) nisu izveli ovu korekciju, sonda bi došla do Plutona oko 36 minuta kasnije nego što je planirano. Tako je izbegnut kasnije neki veći manevar, čime je ušteđeno dragoceno gorivo.

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 4 dana ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 4 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 6 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... Pre 1 nedelje

Foto...