Astronautika: istorija

 

pdf

HOUBOLT

čovek koji je okrenuo istoriju

Na press-konferenciji u julu 1962. NASA je i zvanično objavila svetu da će za manje od sedam godina poslati ljude na Mesec i ispuniti Kenedijev amanet. U velikoj meri odluka koju je donela kosmička agencija oslanjala se na trud Johna C. Houbolta, skromnog inženjera iz Nasinog centra Langley, koji je preminuo pre pet godina u 95. godini. Houbolt će biti upamćen kao otac arhitekture 'Apollo' programa. Moguće je da bez Houbolta Amerika ne bi stigla na naš satelit 1969. Bar tako kaže legenda. Ali, da li je bilo baš tako?

Houbolt

U svim 'Apollo' misijama, jedna raketa – veliki 'Saturn V' – slala je po dva kosmička broda oko Meseca: komandno-servisni modul (CSM) i lunarni modul (LM). Jedan od njih – očigledno LM – sletao je na površinu sa dvojicom astronauta, dok bi treći član posade ostajao da ih čeka u orbiti u CSM. Nakon okončanja misije, dvojica putnika su koristila uzletni stepen LM i pridruživala se partneru u orbiti. Potom su zajedno u CSM-u kretali ka Zemlji i tri dana kasnije ljuljuškali se u toplim vodama Tihog okeana čekajući helikopter sa nekog nosača... Ova komplikovana arhitektura je imala ime: LOR (Lunar Orbit Rendezvous), koje je upućivalo na detalj da su CSM i LM morali da se spoje u mesečevoj orbiti kako bi obavili svoju misiju.

Danas nam izgleda prosto nemoguće da zamislimo nekakav drugačiji način putovanja na Mesec od LOR šeme koju su primenjivali brodovi 'Apollo'. Zapravo, čak su i Sovjeti planirali istu šemu za svoj lunarni program 'Н1-Л3' koji, kao što znamo, nikada nije ostvaren . Ali kada je Kenedi održao svoj poznati govor 25. maja 1961. i pozivao Ameriku da stupi na Mesec pre 1970, niko zapravo nije imao pojma kako poslati ljude na površinu našeg prirodnog satelita. Pogotovu ne LOR metodom. Tada su mnogo popularnije bile metoda EOR i tzv. 'direktno uzletanje' (engl. direct ascent). EOR je skraćenica od Earth Orbit Randezvous i, kako to ime sugeriše, podrazumevalo je montiranje velike lunarne kompozicije u Zemljinoj orbiti, za šta su bila neophodna lansiranja 4-5 najjačih raketa. S druge strane, direktno uzletanje je rešavalo problem brutalnom silom, tj. lansiranjem jednog jedinog velikog lunarnog broda, ali uz pomoć gigantske rakete-nosača.


Preuzmite e-knjigu u PDF formatu
(23 strane, 3,1 MB)
download

pdf

22


Pročitajte ostale e-knjige Draška Dragovića

DDragovic
E-knjige Draška Dragovića


 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 5 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 6 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 6 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 17 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 22 sati ranije

Foto...