Sinoć sam iskoristio priliku jer je bilo kristalno vedro vrijeme, da snimim onaj famozni asteroid 52768 kojeg mediji u zadnje vrijeme provlače kroz članke kao nešto što će nas, po tko zna koji puta, satrti, izazvati smak svijeta i slično. Jest da je to potencijalno opasni asteroid jer siječe Zemljinu stazu, no za sada nam nije prijetnja. Evo i rezultata.
Nasin sledeći vodeći projekat biće lunarna stanica 'Gateway'. Pre dve godine, 'Gateway'je zaključen kao međunarodni projekat koji će voditi Sjedinjene Države, a sudelovaće Japan, Kanada, Rusija i ESA. 'Gateway' će koristiti raketu 'SLS' i brod 'Orion' kao glavne konstruktivne sisteme, iako će takođe koristiti sve vrste komercijalnih raketa, kako američkih tako i drugih zemalja. Mnogi se pitaju kakav je smisao locirati stanicu oko Meseca. Ako želimo da istražimo naš satelit, zar ne bi bilo bolje da to učinimo direktno putujući na njegovu površinu? Očito da, ali 'Gateway' stanica ima dva osnovna ograničenja: jedno je nosivost sistema 'SLS' / 'Orion', a drugo je – lova. Ova dva ograničenja sprečavaju Nasu i njene partnere da odmah u prvoj fazi razviju lunarni modul koji će astronaute odvesti na površinu (naravno, postoje planovi za izgradnju nekakvog modula za višekratnu upotrebu u kasnijim fazama, poput predloga 'Boeinga' i 'Lockheed Martina', ali se trenutno nema para a to).
Ne računajući priče o koroni, svi pričaju (malo sam preterao, ne svi) o kineskom programu za Mesec i Mars, ali šta je sa ostatkom, sa međuplanetnim istraživanjima? Ima li Kina uopšte formiran program za istraživanje drugih planeta? Ima, a ima i više od toga – za istraživanje međuzvezdanog kosmosa.
Većina delova zajedničkog evropsko-ruskog lendera 'ExoMars' i rovera gotovo su spremni za lansiranje, ali problemi s padobranom, elektronikom, softverom i zabrinutosti zbog rastuće pandemije koronavirusa odgodili su odlazak misije na Mars sa ove godine na 2022. godinu, objavili su zvaničnici u četvrtak.
Evropa odnedavno ima potpuno novu kosmičku opservatoriju za proučavanje Sunca izbliza. 'Solar Orbiter' je lansiran 10. februara 2020. u 04:03 UTC pomoću 'Atlasa V 411'kompanije 'ULA' ('United Launch Alliance') s rampe SLC-40 vazduhoplovne baze Cape Canaveral (Florida) u misiji AV-087. Solar Orbiter se odvojio 59 minuta nakon uzletanja i dva starta drugog stepena 'Centaur'.
Opet petak i to 13. O tom petku smo puno puta pisali. Na primer u članku Petak 13 – istine i obmane Marina Tupića navode se najinteresantnije činjenice o tome:
Žali se moj prijatelj Boris Saksida iz Slovenije. Kaže, „čekamo i čekamo da se oblaci raziđu pa da odemo u planinu i posmatramo noćno nebo. A najavili smo i naš Mesijeov maraton sad za mart mesec. I sve je bilo dobro, pa su se i oblaci počeli razilaziti, kad – došao korona virus. Na sve strane sve se zatvara od granica do raznih skupova i mi ostadosmo bez Maratona.“
'Венера-15' i'Венера-16' Radarsko snimanje površine Venere: 1982-1983.
U istraživanju planeta i njihovih tajanstvenih meseci pristalica sam orbitera, pa šta košta da košta. Još ako ima i neka subsonda – puna šaka brade. Ali ima jedan mesec koji se krije iza oblaka – to je Titan. Za njega, očito je da orbiter nije rešenje. Ali da li je baš tako? I Venera je sakrivena iza sloja oblaka, pa imamo vrlo precizne mape njene površine. To su prve uradile sovjetske sonde 'Венера-15 i -16' – one su ušle u orbitu i snimale – radarom! Kako je to prošlo?