Dva apdejta JAXA-inih misija: orbiter „Akatsuki“ se sprema za ulazak u Venerinu orbitu a istraživač asteroida „PROCSYON“ za proletanje pored Zemlje!
Pre neki dan je osvanula vest da su Kinezi kupili od Rusa 24 vojna mlaznjaka “Su-35” za - $2 milijarde! Takođe sam našao podatak da mreža američkih satelita za rano upozoravanje košta preko $10 milijardi! Vredi li sve to toliko? Gde bi danas bila kosmička istraživanja da su te pare usmeravane u tom pravcu?
U Istraživačkoj stanici Petnica održan je skup “Arheologija – 35 godina otkrivanja i učenja prošlosti“ posvećen jubileju 35 godina od početak sistematskih arheloških istraživanja lokaliteta Petnica.
Znanstvenici Ruskog Instituta za svemirska istraživanja (IKI, Moskva) i NASAe tijekom oktobra održali su dva sastanka na temu istraživanja Venere. Prvi početkom mjeseca u Moskvi a drugi krajem mjeseca u Washingtonu. Rijetko je tko u poplavi aktualnih svjetskih događanja, koji opsjedaju naslovnice medija, obratio pažnju na njih. Pa ipak, riječ je o poprilično važnim susretima sa izvjesnim implikacija na međuplanetarna istraživanja tijekom narednog desetljeća. O čemu se zapravo radi i što je u igri?
Povratak ruskih robota na Mjesec čini se neće biti u neko skoro vrijeme. Nepunih desetak godina unazad činilo se kako ruska astronautika dubokog svemira (i ne samo ona, sjetimo se npr Klipera) doživljava novi, strelovit, uzlet. Sjećanje na slavne dane tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća kada su letjelice prema Mjesecu, Marsu, Veneri lansirane u takvom broju da ih je bio problem čak i medijski ispratiti, očigledno pripada „dobrim starim vremenima“. Nedobre vijesti donosi TASS.
Europsko-Ruska ekspedicija robotičke letjelice ExoMars 2016 prema crvenoj planeti nalazi se na „crvenom dijelu kalendara“ misije.
Ne, nije riječ o novim „alienima“ već o novoj ruskoj letjelici čiji moćni senzori budno tragaju za indicijama lansiranja projektila ma gdje u svijetu a njezini tvorci se istovremeno nadaju da nikada neće vratiti „pozitivan signal“ u zapovjedništvo Ruskih svemirskih snaga.
Tokom dvije noći, 17. i 18. novembra, učenici Osnovne škole ’’Vuk Karadžić’’ iz trebinjskog naselja Police bili su u prilici da kroz teleskop pogledaju nebo.
Annie Jump Cannon
Oh, Be A Fine Girl-Kiss Me!
ESO-ov VISTA teleskop pronašao je hordu, do danas skrivenih, masivnih galaksija, koje su postojale kada je univerzum bio u fazi ranog detinjstva. Otkrivanjem i ispitivanjem više ovakvih galaksija nego ikada pre, astronomi su po prvi put saznali kada tačno su se ove džinovske galaksije prvi put formirale.
Trenutno, softverski gledano, NH radi punom parom, jer mu predstoji da sledećih godinu dana isprazni svoju memoriju i pošalje na Zemlju sve slike i naučne podatke koje je prikupio u letošnjoj kampanji. Hardverski gledano, ne radi ništa. Ili skoro ništa, jer trasteri ipak povremeno ispuste malo gasa. Zbog čega? Čitaj dalje …
Milijardama godina kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko mirno je jezdila oko Sunca, neometana niotkog. Ali sve se promenilo kada se mala evropska sonda drznula da uznemiri taj grumen leda, kamenja i organske materije. Na današnji dan pre godinu dana jedan ljudski artefakt je prvi put u istoriji sleteo na površinu nekog nebeskog tela ovog tipa. Nakon više od 10 godina putovanja po Sunčevom sistemu na leđima svoje starije sestre “Rosette”, “Philae” se 12. septembra 2014. u 09:30 UTC odvojila i započela spuštanje ka Čuriju. Mala balistička sonda, teška svega 97,9 kg, nije posedovala sopstveni pogonski sistem već je morala da se osloni na “Rosettu” da bi bila postavljena na pravu trajektoriju. Konačno, sedam sati kasnije, u 15:35:04 UTC (signal je stigao na Zemlju u 16:03 UTC), “Philae” je dotakla na svoj cilj u regionu Agilkia.
Od sada, najudaljeniji objekat u solarnom sistemu jeste jedna poveća kosmička stena 103 puta dalja od Sunca od Zemlje. Nalazi se na ~15.400.000.000 km od Sunca
Astronomi Univerziteta u Bohumu proveli su pet godina pokušavajući da naprave najveću fotografiju svemira ikad snimljenu. Sada su u toj misiji napokon i uspeli.
“O poreklu vrsta” (pun naziv: Postanak vrsta pomoću prirodnog odabiranja ili Održavanje povlađivanih rasa u borbi za život) Čarlsa Darvina proglašena je za najuticajniju naučnu knjigu ikad napisanu.
TAURIDI NE SUSTAJU
NOVI BLISTAVI BOLID EKSPLODIRAO IZNAD BOSNE
