Još jedan virtualni, online planetarijum. Sadrži, kako piše u About, 60.000 zvezda do 8,5 magnitude, što je sasvim dovoljno za svakodnevnu upotrebu većine astronoma amatera.
U nedelju 22. septembra na neobičnom mestu će se razgovarati o fizici i srodnim naukama. U ambijentu kafea „Lola“ na Novom Beogradu svi zainteresovani će moći da dođu na kafu sa naučnikom, u 18 časova i 18 minuta. Ideja je da se u neformalnom razgovoru sa naučnicima sazna mnogo toga novoga o fizici, astronomiji i svetu oko nas.
Temperatura je jedan od najznačajnijih faktora životne sredine koji utiče na rast i razvoj živog sveta. Sa porastom temperature, hemijske i enzimske reakcije odigravaju se sve brže i rast postaje sve brži. Međutim, iznad određenih temperatura proteini, nukleinske kiseline i druge ćelijske komponente mogu da budu trajno oštećene.
Juno ima i kamere čiji snimci su dostupni preko interneta svima koji žele da ih posebno obrade. Tako nastaju često impozantne fotografije od kojih je jedna i ova.
Pronađeni su na dnu Pacifičkog okeana, tik uz izvore ključale vode bogate otrovnim vodonik-sulfidom. Dokazano je da ih ima u Zemljinoj kori na dubinama i do 4 kilometara, u ledu Antarktika, u pesku čileanskih visoravni sprženih sunčevim ultraljubičastim zracima, kao i u koritima slanih jezera istočne Afrike. Naučnici i dalje tragaju za njima – i nalaze ih svuda – od vulkanskih termalnih izvora u Rusiji do alkalnih voda centralne Mongolije.
C/2019 Q4 (Borisov) je interstelarna kometa. Da, stigla je iz drugog solarnog sistema i to je drugi objekat za koji znamo da je dospeo do nas a da je stigao iz područja druge zvezde. Prvi je Oumuamua koji je uočen pretprošle godine i koji je izazvao veliko uzbuđenje i malu pometnju među astronomima jer se nije znalo kakav je to objekata, a mišljenja su išla od toga da se radi o kometi, pa asteroidu, sve do mišljenja da je u pitanju veštački objekta.
Fosil biljke iz Bileće na sedimentnoj krečnjačkoj ploči 20 x 12 x 1,5 centimetara, nastao procesom kompresije i karbonizacije. Dobro je očuvan jer gledan lupom, vide se pore na grančicama biljke.
Ganimed je najveći Jupiterov mesec a ujedno i najveći prirodni satelit u celom Sunčevom sistemu.Evropa je najmanji od četiri velika Jupiterova satelita koji se, inače zovu i Galijejevi jer ih je 1610. otkrio Galileo Galilej.