Članica međunarodnog tima astronoma koji stvaraju u svetu najveći teleskop za snjimanje crne rupe.
"Kad biste mogli prozujati pored miliona zvezda 26 000 svetlosnih godina prema središtu spiralne Mlečne staze, na kraju biste stigli do grupe zvezda u samom središtu. Gledajući infracrvenim teleskopima kroz galaktičku prašinu astronomi su posmatrali te zvezde više od 16 godina. Međutim, najspektakularnije je zapravo ono što ne vide....
Nakon otkrića fosfana na Veneri, svi su požurili da pronađu koje će biti sledeće misije na susednu planetu koje bi mogle da razjasne ovu misteriju ... ali ubrzo su shvatili da je Venera uveliko zaboravljena od strane planetnih istraživača. Jeste, japanska sonda 'Akatsuki' se trenutno nalazi u orbiti Venere, ali ona nije opremljena za proučavanje fosfana u Venerinoj atmosferi. Šansa postoji, jer će evropska sonda 'Bepi-Colombo'proći pored Venere 15. oktobra. 'Bepi-Colombo' je dizajniran za proučavanje Merkura a ne Venere, ali među mnogim instrumentima poseduje spektrometar MERTIS (MErcuryRadiometer i Thermal Infrared Spectrometer), koji bi u teoriji mogao da potraži tragove fosfana u atmosferi. Ovde je ključni deo koji kaže 'infrared spectrometer', jer da bi smo pronašli spektralni potpis ovog jedinjenja, moramo da pogledamo ovo područje spektra. U svakom slučaju, 'Bepi-Colombo' će proći na desetak tisuća kilometara od Venere, a susret će trajati samo nekoliko sati, pa je malo verovatno da će moći išta da otkrije. Srećom, sonda će 10. avgusta 2021. ponovno proći pored Venere, ovog puta na udaljenosti od 550 km. Nadajmo se da će ovog puta uspeti da pokupi fosfanski otisak prsta.
Konačno nam je dostupna najnovija verzija programa 'Artemis' koju je prošle nedelje predstavio NASA-in direktor Džim Brajdenštajn. U stvarnosti, promene u programu čiji je cilj poslati ženu na Mesec 2024. godine nisu spektakularne, ali postoji nekoliko značajnih pomaka. Među njima je najvažnije da, konačno, imamo procenu budžeta za program 'Artemis' do prve misije iskrcavanja na Mesec ('Artemis III'). Koliko će koštati ponovno slanje ljudi na Mesec? Pa, oko \(28 milijardi, raspoređenih u roku od pet godina. Od ove sume, većina će otići na lunarni modul - ili, u NASA-inom žargonu, 'HLS' (Human Landing System) - što će koštati oko \)16,2 milijarde. Svemirska brod 'Orion' i raketa 'SLS' koštaće oko \(7,6 milijardi. Logično, ova brojka ne uzima u obzir prethodno ulaganje u 'SLS' i 'Orion' (NASA je već potrošila \)18,6 milijardi na 'SLS' i $16,7 milijardi na 'Orion'). Asimetrična raspodela troškova logična je ako se uzme u obzir da je 'HLS' presudan element i da mu se praktički nije pridavala pažnja sve do 2020, odnosno samo četiri godine pre predviđenog datuma za prvo sletanje na Mesec.
...Jedan deo ove magline, opet sudeći po geografskom obliku, podseća na Meksiko i Srednju Ameriku, a poznat je i pod nazivom Labudov zid (Cygnus Wall). U njemu se nalazi velika koncentracija zvezda. Upravo taj deo je uhvaćen na ovoj fotografiji.
Između makro i mikrosveta nalazi se nanosvet kojim vladaju sasvim drugačija pravila i u kome naše intuicije stečene u izučavanju okruženja ili kvantne mehanike prestaju da važe. Tim razlikama između svetova različitih veličina posvećena je ova epizoda „Vrta fizike“.
Real Speech Of Albert Einstein|Voice Of Albert Einstein|Einstein Was Speaking
Nije u vezi fizike, pa ni nauke, ali svaki Ajnštajnov glas ima značaj. Ajnštajn je bio jedan od najvećih humanista svog vremena, vremena u kojem su besnela dva najveća rata i u kome je pretila opasnost da čitavom planetom zavlada surova genocidna diktatura. Ovde čujemo Ajnštajnov glas protiv nasilja, progona i bede čoveka.
Kolika je verovatnoća da drvo padne na vas, da vam u auto uleti ptica, da razlupate ogledalo, budete rođeni u petak 13. zaključate ključeve u auto, ispustite telefon u toaletu….